Korona i biznis
19. svibanj 2020.

Marija Zuber: Kako obračunati i ispuniti JOPPD ako primate potporu za plaće zaposlenih

Drugi je mjesec kako dio ugroženih poslodavaca prima potporu za isplatu plaća zaposlenima uz koju ide i oslobađanje od plaćanja doprinosa. Mnogi su se poslodavci sudarili s nizom nejasnoća jer slučajevi su različiti, pa se množe i pitanja

Zavod za zapošljavanje je u sklopu mjera za očuvanje radnih mjesta u posebnim okolnostima poslodavcima koji ispunjavaju uvjete isplatio potporu za isplatu plaće za ožujak u visini minimalne neto plaće, tj. 3250 kuna. Za travanj i svibanj potpora iznosi po 4000 kuna po radniku, s tim da se poslodavac za sva tri mjeseca oslobađa obveze doprinosa iz plaće i na plaću na te svote preračunane u bruto plaću.

Kada predati zahtjev

Oslobođenje od obveze doprinosa za plaće isplaćene iz primljene državne potpore po službenoj će dužnosti realizirati Porezna uprava na temelju razmjene podataka sa Zavodom za zapošljavanje. Za te je svrhe dopunjena aplikacija pomoću koje poslodavci elektronički obavještavaju Zavod o isplaćenim plaćama. Za svaki mjesec za koji je primio potporu, poslodavac je dužan Zavodu dostaviti oznaku obrasca JOPPD na kojemu je iskazana isplata plaće za određeni mjesec i OIB radnika kojemu je isplaćena potpora. Za plaću za ožujak podatke je trebalo dostaviti do 5. svibnja, za plaću za travanj treba ih dostaviti do 5. lipnja, a za plaću isplaćenu iz potpore za svibanj podatke treba dostaviti do 5. srpnja.

Ispunjavanje JOPPD-a

Poslodavac koji je primio potporu Zavoda za zapošljavanje dužan je, jednako kao u slučaju kad plaću isplaćuje iz svojih sredstava, na dan isplate plaće ili sljedeći radni dan Poreznoj pravi dostaviti obrazac JOPPD sa zaduženjem za doprinose i porez na dohodak (porez na dohodak i prirez ako je plaća veća od osobnog odbitka). Pri tome koristi se istim šiframa i za određene radnike iskazuje oslobođenje od obveze zdravstvenog doprinosa (za radnika mlađeg od 30 godina zaposlenog na neodređeno vrijeme, za radnika koji se prvi put zapošljava, za radnika starijeg od 29 godina koji je dijete poginulog ili nestalog branitelja) odnosno umanjenje zdravstvenog doprinosa za 25 posto za radnika s pravom na minimalnu plaću (ako poslodavac ima pravo na umanjenje). Dakle, podaci se iskazuju na identičan način, s istim šiframa i uz korištenje istih olakšica i oslobođenja kao u slučaju kad poslodavac ukupnu plaću financira iz svojih sredstava.

Tri moguća slučaja

Nakon što se povežu podaci i Porezna uprava razmjeni podatke sa Zavodom za zapošljavanje, poslodavcu će se na porezno-knjigovodstvenoj kartici evidentirati umanjenje obveze doprinosa na svotu plaće isplaćene iz sredstava primljene državne potpore. To se oslobođenje ostvaruje automatski i ne ovisi o možebitnim drugim olakšicama i oslobođenjima javnih davanja u posebnim okolnostima.

Vezano uz visinu plaće koja se isplaćuje za travanj i svibanj, za koju Zavod za zapošljavanje dodjeljuje potporu veću od propisane minimalne plaće i oslobođenje od obveze doprinosa, moguće su tri situacije: 1) da poslodavac radniku isplati plaću točno u visini primljene potpore, 2) da isplati veću svotu jer radnik ima pravo na veću plaću i 3) da radniku ne isplati svih 4000 kuna jer radnik ima pravo na manju plaću.

Točan ili veći iznos

Ako se plaća isplati točno u visini primljene potpore, tj. 4000 kuna neto, što preračunano na bruto plaću iznosi 5000 kuna, u obrascu JOPPD će se iskazati ti iznosi i poslodavac ne plaća doprinose, oslobođen je ukupne obveze doprinosa.

Ako radnik ima pravo na veću plaću od iznosa državne potpore, u obrascu JOPPD treba iskazati ukupno pravo na plaću, sa zaduženjem za doprinose i porez na dohodak u punoj svoti. Pri plaćanju doprinosa, naloge za plaćanje treba umanjiti za iznose koji se odnose na dio neto plaće sufinancirane iz državne potpore. Ostatak doprinosa i ukupni porez na dohodak je obveza poslodavca, a ako mu je odobrena odgoda plaćanja javnih davanja te će iznose platiti naknadno, po dospijeću odgođene obveze. Ovisno o padu prometa u razdoblju posebnih okolnosti, možda će i od toga dijela obveze biti potpuno ili djelomično oslobođen. Ako mu nije odobrena odgoda, razliku doprinosa treba platiti na dan isplate plaće.

Plaća manja od 4000 kuna

U trećem slučaju, ako radniku koji prema ugovoru o radu ili drugim aktima ima pravo na plaću manju od 4000 kuna neto isplati plaću manju od primljene potpore, država će poslodavca osloboditi doprinosa samo na iznos isplaćene plaće. Oslobođenje od doprinosa priznat će se samo na svotu koja je radniku isplaćena. Preporuka je Zavoda za zapošljavanje da se ukupna svota primljene potpore isplati i radniku s ugovorenom plaćom manjom od primljene potpore, ali nije obveza. Prema uputi Zavoda za zapošljavanje, razliku potpore koju nije isplatio radniku poslodavac nema obvezu vratiti državi.

Povezivanje i razmjena podataka između Zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave odvija se naknadno, pa će se i na porezno-knjigovodstvenoj kartici poslodavca evidentirati naknadno, ali s datumom kad je plaća bila isplaćena. Ako je poslodavac platio svote doprinosa za koje je oslobođen obveze, to će mu se iskazati kao preplata koju može ostvariti kao povrat ili je može usmjeriti za plaćanje drugih fiskalnih obveza.