Korona i biznis
28. siječanj 2020.

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

Istina je da su hrvatski građani otkrili prednosti paušalnog obrta u kojem se porez plaća 12 posto, a doprinosi na osnovicu od 24 i 36 posto, ovisno o prihodima. Porezna uprava, pokušavajući stati na kraj trendu, proizvela je samo nove nepravde i nelogičnosti. Tako turistički vodič može ‘na paušal‘, ali ne i novinar ili slikar…

Dohodak koji ostvaruju obrtnici, poljoprivrednici i oni koji se bave djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti, ali ne mogu svi oni umjesto plaćanja poreza na stvarno ostvareni dohodak porez plaćati u paušalnom iznosu. Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je obrtnicima i poljoprivrednicima uz uvjet da od te djelatnosti ne ostvare primitke veće od 300.000 kuna. Osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja (odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, novinari i dr.) nije dopušteno paušalno plaćanje poreza na dohodak.

U čemu je prednost

U čemu je privlačnost paušalnog plaćanja poreza umjesto utvrđivanja porezne obveze na stvarno ostvareni dohodak? Isključivo u znatno nižem poreznom opterećenju. Obrtnici paušalisti plaćaju porez prema stopi od 12 posto, na osnovicu koja ovisi o ostvarenim primicima, a oni koje vode poslovne knjige plaćaju porez prema stopi od 24 i 36 posto. Posebnim pravilnikom propisano je pet razreda ostvarenih godišnjih primitaka koji se oporezuju paušalno. U najnižem su razredu oni s prihodom do 85.000 kuna, sljedeći je prag od 115.00,01 kuna, zatim od 149.500,01 kuna i 230.000,01 kuna, a u posljednjem su razredu oni s prihodom do 300.000 kuna. Za svrhe oporezivanja njihov je dohodak procijenjen u visini od 15 posto primitaka, tako da paušalisti čiji su primici u najnižem razredu plaćaju mjesečno 127,50 kuna poreza, u sljedećem razredu 172,50 pa 224,25 i 345 do najviše 450 kuna poreza na dohodak mjesečno.

Druga fiskalna pogodnost za paušaliste proizlazi iz propisa o doprinosima. Ako vode poslovne knjige, osnovica za plaćanje doprinosa određuje im se u visini od 65 posto prosječne plaće u RH, a ako porez plaćaju paušalno, osnovica im je određena u visini od 40 posto prosječne plaće ili za trećinu manje. Ako se obrt ili poljoprivreda obavlja kao druga djelatnost, doprinosi se plaćaju na osnovicu godišnjega paušalnog dohotka.

Što se može obavljati

Ušteda na javnim davanjima ključni je motiv za izbor paušalnog plaćanja poreza na dohodak. Budući da se, prema Zakonu o obrtu, svaka gospodarska djelatnost koja se obavlja trajno i samostalno sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti može obavljati kao obrtnička djelatnost, gotovo nema ograničenja za osnivanje i registraciju obrta. Putem pravne forme obrta mogu se obavljati proizvodnja, promet i pružanje usluga, uključujući mnoge intelektualne usluge (savjetovanje, poduka, poslovno savjetovanje, istraživanje i dr.). Ne mogu se obavljati zanimanja uređena posebnim propisima (revizor, porezni savjetnik, liječnik, odvjetnik, bilježnik i dr.). Za sve što se može registrirati kao obrt porez na dohodak može se plaćati u paušalnom iznosu. Trgovci i ugostitelji mogu porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

Porezni obveznik koji je za određenu djelatnost porez na dohodak obvezan utvrđivati na temelju stvarnih primitaka i izdataka ne može od obrta porez plaćati u paušalnom iznosu. Naprimjer, odvjetnik ili bilježnik koji uz tu djelatnost registrira i obrt ne može od obrta plaćati porez paušalno, već je i za djelatnost koju obavlja kao obrtničku dužan voditi Knjigu primitaka i izdataka.

Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je i obrtnicima i poljoprivrednicima koji su obveznici PDV-a ako im prihod od obrta odnosno od poljoprivrede nije veći od 300.000 kuna. Primjerice, obrtnik koji ima prihod od obrta od 200.000 kuna na godinu i prihod od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe od 200.000 kuna obveznik je PDV-a, ali može i za obrtničku djelatnost i za djelatnost iznajmljivanja u turističke svrhe porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu, za svaki izvor dohotka prema pravilima oporezivanja toga dohotka.

Sami računate porez

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2020. uvedene su novine koje Poreznoj upravi smanjuju troškove administriranja pri utvrđivanju paušalnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Porezna uprava više neće izdavati rješenja o visini porezne obveze osim na početku obavljanja djelatnosti koja se oporezuje paušalno. Obrtnik i poljoprivrednik na temelju izvješća o ostvarenim primicima sami će utvrditi razred ostvarenoga paušalnog dohotka i poreznu obvezu za tu visinu dohotka. U tu su svrhu izmijenjeni godišnji formulari koje će porezni obveznici podnositi Poreznoj upravi, počevši od 2020.

Novim propisima precizno su uređene obveze obrtnika i poljoprivrednika koji dostignu propisani prag od 300.000 kn. Ako im primici premaše taj iznos, dužni su od prvog dana sljedećeg mjeseca voditi Knjigu primitaka i izdataka te porez utvrđivati prema stvarno ostvarenom dohotku. Pri tome u Knjigu primitaka i izdataka moraju upisati i primitke koji su ostvareni iznad 300.000 kuna. Primjerice, ako je porezni obveznik 6. kolovoza dostigao 300.000 kuna, od 1. rujna dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, a u primitke upisati i one ostvarene od 6. do 31. kolovoza, tj. iznose kojima je premašio 300.000 kuna.