Kako je gospodarska kriza udarila svakog itekako po novčaniku i umrijeti je pravi luksuz, jer pogrebne usluge nedostatak novca nije pojeftinio. Tako se one, doznajemo u Posmrtnoj pripomoći, i dalje kreću neovisno radi li se o ukopu ili kremaciji, od osam tisuća kuna na više s PDV-om, uz uvjet da preminula osoba ima riješeno pitanje grobnog mjesta.
No, posebno nas je zanimalo stanje pri pokapanju u urnama u Hrvatskoj: smije li se i ovdje ponijeti urna s pepelom preminulog kao u drugim zemljama te prosuti negdje drugdje i jesu li manji troškovi pokopa ako se urna ne položi na groblju. I odgovor na sva ta pitanja je - da. Da, moguće je sve to, iako vjerojatno mnogi u Hrvatskoj za takvu mogućnost nisu znali.
U Ministarstvu poduzetništva i obrta ističu da niti jedan zakon ili pravilnik ne brane da članovi obitelji slobodno raspolažu urnom u kojoj su ostaci umrlog. Nije zabranjeno prosipanje pepela pokojnika u moru, rijeci, šumi, planini ili livadi, a Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, rekli su, propisano je da se prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja bez sprovodnice koja se izdaje za prijevoz posmrtnih ostataka i pokop. Taj zakon ne sadrži odredbe kojima se uređuje prosipanje pepela na kopnu, moru ili rijekama, niti prekršajne odredbe. Niti Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba, dodaju, također ne regulira ovu problematiku, niti predviđa kazne.
Suglasnost za prosipanje
- Zakon o grobljima sadrži odredbe o ukapanju mrtvih izvan groblja, ali uz odobrenje koje daje tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove, uz prethodno mišljenje tijela jedinice lokalne samouprave nadležne za poslove zdravstva. Urna s ostacima umrle osobe nakon kremiranja ne predstavljaju nikakvu ugrozu u smislu štetnog utjecaja na okoliš ili pak na zdravlje pučanstva. Takva praksa je i u Europskoj uniji i ostatku svijeta. Za sada je jedino mjesto u Hrvatskoj službeno obilježeno za prosipanje pepela je 'Sunčana poljana' na jedinom krematoriju u Hrvatskoj, ovom u Zagrebu. Može se zatražiti pisanim putem u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se pepeo prospe na nekoj drugoj lokaciji po želji pokojnika ili obitelji te se takva dozvola ili suglasnost izdaje – pojašnjavaju u Ministarstvu.
Dodaju da sve to pojeftinjuje uslugu, ako se zbroje troškovi koji tu uslugu prate. Prosječna cijena kazete za urne, navode, kreće se oko četiri tisuće kuna, uz naknadu za dodjelu u iznosu od 375 kn. Kremiranje košta 1.100 kn, a prijevoz pokojnika u Zagreb, u jednom smjeru, 2.700 kn. Tako oni koji urne pohranjuju u kolumbariju kod pogrebnika, za posljednji ispraćaj pokojnika plaćaju gotovo 11 tisuća kuna, dok oni koji se odlučuju za pohranjivanje pepela u vlastitom aranžmanu plaćaju 6.500 kuna. U svijetu i EU obitelj može, vele u Ministarstvu, urnu imati u svom domu, posuti pepeo u prirodi, ukopati ili položiti na groblju i pohraniti u kolumbarij. U Hrvatskoj se kremiranje obavlja isključivo u zagrebačkom krematoriju, a kremiranje je inače uspoređujući svijet najjeftinije u nas i u Indiji, dok je najskuplje u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, navode u Ministarstvu.
Troškovi ovise o načinu ukopa
Pri pokopu urnom na groblju može se prirediti uobičajeni pogreb pri kojem se, opisuju, prevozi ili prenosi od mrtvačnice do mjesta ukopa - groba, grobnice ili kazete za urne te se polaže kao i lijes s pokojnikom. Urna se može samo polagati u grob, grobnicu ili kazetu u krugu obitelji, bez ostalih sudionika - rodbine i prijatelja. Obitelj može upriličiti prije kremacije na krematoriju ispraćaj pokojnika u lijesu. Napominju da je inače moguće krematorij izgraditi i izvan groblja ako je to predviđeno prostornim planom, što znači da bi se kremiranje moglo obavljati kao poduzetnička djelatnost na tržištu.
- Osnovni standard i troškovi prijevoza, opremanja i kremiranja umrle osobe, bez nekih posebnih zahtjeva iznosi otprilike tri tisuće kuna, čemu je potrebno dodati i prosječne troškove svih usluga radi u kopa u grobno mjesto. Možemo zaključiti da je to prosječan iznos od daljnjih 2.500 kn. Troškovi ukopa zavise od načina sahrane, standarda koji se biraju kod odabira opreme i drugim zahtjevima. Razlike su velike, tako da razlika u cijeni pogrebnog sanduka može biti do 10 puta, pa je potrebno govoriti o prosjeku. Često puta, troškovi dodatnih usluga, oglašavanja ili organizacija karmina, višestruko premašuju osnovne troškove pogrebnih usluga, u što spadaju: prijevoz i opremanje umrle osobe, eventualna kupnja uređenog grobnog mjesta, preuzimanje umrlih u mrtvačnice i priprema grobnog mjesta za ukop – rekli su u Odnosima s javnošću Zagrebačkog holdinga.
Cijena zemljanog grobnog mjesta dimenzija 120 x 280 centimetara, kazali su u Holdingu, za sve koji ne posjeduju grobno mjesto na jednom od 28 groblja kojima upravljaju Gradska groblja, iznosi 2.500 kn s PDV-om. Riječ je o redovitom ukopu na groblju Markovo polje i to o obiteljskom grobnom mjestu koje se dodjeljuje na korištenje, na neodređeno vrijeme pod uvjetom plaćanja godišnje grobne naknade za održavanjem groblja.
Male spomen urne
Navedena grobna mjesta na groblju Markovo polje i kazete za urne na groblju Gaj urni - grobno mjesto i kazeta za četiri urne stoji od 7.500 kn, a za šest urni od oko 9.500 kn, ovisno o sadržaju gravure i zone grobnog mjesta; dodjeljuju se na korištenje neposrednim zahtjevom, ako je umrla osoba u času smrti imala prebivalište na području grada Zagreba.
Ukupan iznos pogrebnih troškova određuje obitelj i zavisi o mnogo čemu, a za one najtežeg imovnog stanja i koji su u programu socijalne skrbi, ukupne troškove po utvrđenom standardu podmiruju gradski uredi socijalne skrbi, tvrde u Holdingu. Dodaju da uglavnom, naručitelji, bez obzira na gospodarsku situaciju, organiziraju pogrebne usluge svaki na sebi primjeren način te u Holdingu zaključuju da disciplinirano podmiruju svoje obaveze.
Također, kako je hrvatsko zakonodavstvo, pa tako i Zakon o grobljima, usklađeno s pravnom stečevinom EU, moguće je za sve koji to žele zbog simbolike i uspomene na umrlu osobu, odvojiti dio posmrtnih ostataka nakon kremiranja (pepeo), u male spomen urne zapremine od 0,5 dcl, što manji broj ljudi i radi. U Holdingu iznose da su prošle godine na svim Gradskim grobljima pokopane 7704 osobe, od čega se na ukopa urnama odnosi 3214, što je 41,71 posto od ukupnog broja ukopa. U Gaju urni obavljeno je 68 posipanja pepela ili 0,02 posto od ukupnog broja kremiranih i ukopanih na Gradskim grobljima.