15. lipanj 2021.

Porez se plaća na zaradu ostvarenu zamjenom kriptovaluta za ‘klasični novac‘ u dvije godine

Prema hrvatskim propisima o porezu na dohodak, zarada ostvarena trgovanjem kriptovalutama smatra se dohotkom od kapitala te se svrstava u dohodak od ostale financijske imovine. Ne oporezuje se vlasništvo, odnosno posjedovanje kriptovalute kao specifičnog oblika financijske imovine, nego zarada ostvarena otuđenjem te imovine

Obveza plaćanja poreza na dohodak na osnovi zarada ostvarenih prodajom bitcoina, ethereuma, tethera ili druge kriptovalute dospijeva jedanput na godinu, do kraja veljače za zarade ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini. Porezna osnovica ukupna je godišnja zarada utvrđena kao razlika između cijene po kojoj je kriptovaluta kupljena i vrijednosti za koju je zamijenjena za novčani iznos bilo koje valute koja je priznata kao zakonsko sredstvo plaćanja (kuna, euro, dolar i dr.), ali samo ako je kriptovaluta u dvije godine od dana nabave zamijenjena za 'klasični novac'.

Ako je zamjena za zakonsko sredstvo plaćanja obavljena nakon proteka dvije gode od dana nabave, zarada ne podliježe oporezivanju neovisno o ostvarenoj ekonomskoj koristi.

Obveza evidencije

Za te je svrhe fizička osoba dužna voditi evidenciju o stjecanju i otuđenju svake vrste kriptovalute kojom trguje, i to prema datumu obavljenog trgovanja. Evidencija mora sadržavati podatke o vrsti financijskog instrumenta, datumu kupnje, količini i broju, nabavnoj cijeni po jedinici svake vrste digitalnog novca i ukupnoj cijeni za svaku transakciju, datumu otuđenja i zaradi ili gubitku ostvarenom na osnovi prodaje ili drugog oblika otuđenja. Evidencija se vodi metodom 'prvi ulaz – prvi izlaz', što podrazumijeva da se kod istovrsne financijske imovine smatra otuđenom ona koja je najranije nabavljena.

Ako je porezni obveznik imao neke troškove povezane s financijskom transakcijom, troškovi mu se priznaju kao izdaci i umanjuju ostvareni dohodak.

Što se oporezuje

Ne oporezuje se zarada na svakoj pojedinačnoj transakciji, nego ukupna zarada ostvarena na godišnjoj razini, i to tako da se ostvareni dohodak od kapitalnih dobitaka umanji za gubitke ostvarene od kapitalnih transakcija u istoj poreznoj godini. Ako porezni obveznik u poreznoj godini ostvari zaradu na trgovanju pojedinim vrijednosnicama ili financijskim instrumentima, a na drugima zabilježi gubitak, dohodak od kapitalnih dobitaka utvrđuje se na razini godine, kao razlika između ukupne zarade i gubitaka ostvarenih u toj poreznoj godini.

Na temelju podataka iz evidencije porezni obveznik dužan je do kraja veljače Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD s podacima o dohotku od kapitalnih dobitaka i platiti porez na dohodak po stopi od 10 posto, uvećano za prirez.

Do kraja veljače treba dostaviti i obrazac JOPPD za dohodak od kapitalnih dobitaka ostvarenih u inozemstvu, s tim da se u slučaju ostvarivanja inozemnog dohotka porezni obveznik mora i upisati u registar poreznih obveznika. Ako bi porezna obveza na osnovi dohotka od kapitalnih dobitaka iznosila do 15 kuna (dohodak od 150 kuna), taj se iznos zbog racionalnosti troškova oporezivanja ne smatra oporezivim dohotkom i ne dostavlja se obrazac JOPPD. Taj se obrazac ne dostavlja ni u slučaju ako je na razini porezne godine ostvaren ukupni gubitak na osnovi trgovanja svim vrijednosnicama i financijskim instrumentima kojima je porezni obveznik trgovao.

Gubitak ostvaren u jednoj poreznoj godini ne može se prenositi i ne može se upotrebljavati za umanjenje dohotka od kapitalnih dobitaka u sljedećoj poreznoj godini. Gubici od trgovanja vrijednosnicama i financijskim instrumentima ostvareni u inozemstvu mogu se upotrebljavati za umanjenje oporezivog dohotka samo po osnovi kapitalne zarade ostvarene u istoj državi u istoj poreznoj godini.

Zamjena kriptovaluta

Ako se jedna kriptovaluta zamjenjuje za drugu, ta se transakcija ne oporezuje. Porezno relevantan događaj nastaje tek kad se kriptovaluta zamijeni za službeno sredstvo plaćanja. U slučaju zamjene jedne kriptovalute drugom i otuđenja te druge valute rok od dvije godine mjerodavan za oporezivanje zarade računa se od datuma stjecanja prve kriptovalute i ostvarena zarada izračunava se u odnosu na trošak stjecanja te kriptovalute.

Na primjer, ako je porezni obveznik 2020. kupio bitcoine, 2021. zamijenio ih u ethereume pa ih prodaje 2023., zarada se ne oporezuje jer se rok od dvije godine računa od datuma nabave bitcoina. No ako ethereume proda 2022., prije nego što proteknu dvije godine, ostvarena zarada izračunava se kao razlika između troška stjecanja bitcoina i prodajne cijene ethereuma, i to kao razlika između uloženog i povrata na uloženo.