Umirovljenici mogu nastaviti raditi pod različitim uvjetima. Punu mirovinu ne mogu uz rad primati korisnici obiteljske mirovine, umirovljeni zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (osim branitelja) i obrtnici i slobodna zanimanja, koji dodatnu zaradu mogu ostvariti registriranjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja
Korisnik starosne mirovine, mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnik prijevremene mirovine koji je pravo na mirovinu ostvario prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, može uz mirovinu biti zaposlen najviše do polovine radnog vremena i primati punu mirovinu. Postupak ostvarivanja prava ovisi o vrsti mirovine.
Zaposlenik koji namjerava ostvariti starosnu mirovinu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i raditi do polovine punoga radnog vremena može se dogovoriti s poslodavcem i izmijeniti ugovor o radu s punog na nepuno radno vrijeme te bez prekida radnog odnosa nastaviti raditi kod istog poslodavca sa smanjenim fondom sati. Ako je odjavljen iz sustava osiguranja, može s bivšim ili s novim poslodavcem sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, najviše do polovine punoga radnog vremena i nastaviti primati mirovinu. Korisnik prijevremene mirovine koji namjerava raditi mora biti barem na jedan dan odjavljen iz sustava osiguranja, a nakon što sklopi novi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, ponovno ga se prijavljuje u osiguranje.
Invalidske i male mirovine
Osobe koje su mirovinu ostvarile prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mogu izabrati između rada do polovine punoga radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom, ali tada uz isplatu mirovine umanjene za 50 posto.
Ako je korisnik mirovine zaposlen do polovine punoga radnog vremena, nastavlja primati punu mirovinu i za isto razdoblje kod poslodavca ostvaruje plaću. Iznimka su umirovljenici kojima je priznato pravo na najnižu mirovinu. Naime, ako je mirovina određena prema mirovinskoj formuli manja od najniže mirovine, umirovljeniku se isplaćuje najniža mirovina. Pravo na taj oblik zaštite imaju samo korisnici mirovina koji ne rade, pa ako se umirovljenik zaposli, prestaje mu se isplaćivati najniža mirovina i isplaćuje mu se mirovina u visini određenoj prema stažu i osnovicama osiguranja ostvarenima tijekom razdoblja rada prije umirovljenja. Kad prestane zaposlenje uz mirovinu, ponovno može primati najnižu mirovinu ako mu je povoljnija.
Korisnici mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ne mogu se zaposliti. Korisnici invalidskih mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu raditi uz mirovinu, bilo s punim bilo s nepunim radnim vremenom, ali im se u oba slučaja mirovina isplaćuje u umanjenom iznosu, umjesto uz primjenu faktora 0,8, isplaćuje im se mirovina određena faktorom 0,6667.
Obrtnici i slobodnjaci
Za korisnike invalidskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima uređena su povoljnija pravila. Prema tom zakonu može raditi i primati punu mirovinu čak i korisnik invalidske mirovine zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti, ako je uzrok gubitka radne sposobnosti obrana suvereniteta RH, te uz uvjet da radi manje od tri i pol sata na dan.
Korisnici obiteljskih mirovina ne mogu raditi i primati mirovinu. Ako se zaposle na bilo koji opseg tjednoga radnog vremena ili započnu obavljati djelatnost za koju je propisana obveza osiguranja, obustavlja im se isplata mirovine. To se odnosi na udovicu, udovca, djecu i druge osobe koje su korisnici obiteljske mirovine. Nije moguće primati punu mirovinu i raditi kao obrtnik ili slobodno zanimanje.
Umirovljenik koji ima interesa ostvariti dodatnu zaradu obavljanjem djelatnosti koje se prema Zakonu o obrtu mogu obavljati kao obrtničke, može registrirati domaću radinost ili sporedno zanimanje i u tom slučaju ne stječe status obveznog osiguranika i neće mu se obustaviti isplata mirovine. Važno je samo da mu primici od domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne premaše svotu od deset prosječnih plaća ostvarenih u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine, što za 2020. iznosi 87.420 kn. Sve dok mu primici od djelatnosti nisu veći od toga iznosa, isplaćuje mu se puna mirovina.
Ugovor o djelu
Umirovljenici mogu obaviti posao ili isporučiti djelo na temelju ugovora o djelu ili drugog ugovora obveznog prava zaključenog s naručiteljem bez obustave isplate mirovine. Pri tome naručitelj posla mora voditi računa o ograničenjima propisa radnog prava koji dopuštaju sklapanje ugovora o djelu samo u slučaju kad je riječ o poslu odnosno djelu za koje se ne traži zasnivanje radnog odnosa. Rizici eventualne kontrole inspekcije rada su i na strani naručitelja posla, ali i na strani umirovljenika kao izvršitelja posla.