Tehno
StoryEditor

Možda benigna, možda maligna roba: Sve o robi s dvojnom primjenom

02. Travanj 2022.
Europska unija početkom godine objavila je novi popis robe s dvojnom namjenom nad kojom se provode međunarodno dogovoreni nadzori. U toj kategoriji s nazivnikom tehnologija dvostruke upotrebe (‘dual-use technologies‘), koja se redovito ažurira i ‘podliježe učinkovitoj kontroli pri izvozu iz EU ili provozu kroza nj ili pri isporuci u treću zemlju…‘, ima mnogo očekivanih, a i nekih neočekivanih proizvoda. Padnu li u krive ruke, mogli bi postati ubojiti

Sateliti za navigaciju, nuklearna tehnologija, kemijski i biološki alati, tehnologija noćnog vida, određeni modeli bespilotnih letjelica… sve su to proizvodi u skupini robe s dvojnom primjenom, što znači da mogu služiti za civilne i vojne svrhe, zbog čega zahtijevaju poseban međunarodni nadzor u slučaju prodaje, ponajprije totalitarnim režimima. Kategoriji dvojne namjene pripadaju čak i aluminijske cijevi s posebnim oznakama kao i neke vrste kugličnih ležajeva. Tehnologije dvostruke primjene, ponajprije njezine terminološke oznake, često izazivaju nedoumicu u izvoznim dokumentima u kojima nedostaju važni detalji za utvrđivanje je li riječ ili nije o proizvodima dvojne namjene. Iako su spomenuti proizvodi vrlo strogo regulirani zbog toga što se mogu klasificirati za civilnu uporabu, a potom koristiti u vojne svrhe ili čak za terorizam, problem nastaje u njihovu identificiranju. Zbog toga zakonodavci na svim većim tržištima nalažu financijskim institucijama bolje nadziranje pranja novca i ostalih rizika povezanih s poslovima financiranja trgovine proizvoda dvojne namjene.

Neujednačeni propisi

Utvrđivanje robe dvojne namjene kao dijela šireg procesa due diligencea čini se jednostavnim, ali u odnosu na zastarjele procese temeljene na dokumentima koji danas podupiru pomorsku trgovinu vrlo je izazovno. Zbog toga što ne postoji zahtjev da dokumenti povezani s pošiljkom odgovaraju terminologiji te pri primjeni pojmova za otkrivanje relevantnih pošiljki financijska institucija može dobiti mnogo lažnih pozitivnih rezultata koji tek nakon naknadnog pregleda uključuju rutinske pošiljke koje ne ulaze u klasifikaciju robe dvojne namjene. Primjerice, kuglični ležajevi određene proizvodne specifikacije mogu se kvalificirati kao roba dvojne namjene, ali u dokumentu koji odgovara pošiljci možda nedostaje dovoljno detalja za utvrđivanje takvih informacija.

Tehnologija dvostruke primjene upotrebljava se i za civilne i represivne svrhe, stoga je nužno na međunarodnoj razini standardizirati njezin izvoz kako ne bi došla u ruke totalitarnih režima. No najprije treba odgonetnuti što je sve dvojno

Ti posebni proizvodi i tehnologije za izvoz kontrolirani su izvoznim odredbama poput Wassenaarskoga sporazuma te su uvedeni u nacionalne propise o kontroli izvoza mnogih zemalja. Wassenaarski sporazum sklopljen je kako bi se pridonijelo regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti promicanjem transparentnosti i veće odgovornosti pri prijenosu konvencionalnog oružja te robe i tehnologije dvojne namjene radi sprječavanja njihova destabilizirajućega gomilanja. Osim toga, Ujedinjeni narodi zahtijevaju od zemalja članica kontroliranje izvoza robe koja bi mogla naštetiti svjetskome miru. Jasna ograničenja izvoza robe dvojne namjene regulirana su i provode se u većini zemalja procesom zahtjeva za izdavanje dozvola.

Izvoznici koji prodaju proizvode dvojne namjene moraju najprije dobiti dozvolu i tek nakon toga robu mogu otpremiti. Financijske institucije, osiguravajuća društva i razne druge strane uključene u prekograničnu trgovinu robom dvojne namjene moraju sudjelovati u zakonitim i na svjetskoj razni usklađenim transakcijama. Ali one nisu ujednačene, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu Financial Conduct Authority (FCA) postavio je određena regulatorna očekivanja, a Europska komisija izradila je nacrt smjernica koje će pomoći identificirati i upravljati učinkom proizvoda dvojne namjene. Europska unija svake godine ažurira popis robe dvojne namjene kako bi ostao usklađen s popisima relevantnih međunarodnih režima neširenja, a u kojima sudjeluju sve države članice. 'Uredbom Vijeća (EU) 2021/821 propisuje se da roba s dvojnom namjenom podliježe učinkovitoj kontroli pri izvozu iz Unije ili provozu kroz nju ili pri isporuci u treću zemlju kao posljedica brokerskih usluga brokera s boravištem ili poslovnim nastanom u Uniji.'

Proizvoljni standardi

EU traži strogu kontrolu, a Amerika, koja ima bezbroj izvoznih kontrola i agresivno procesuira kršenja kontrole izvoza, ne zahtijeva izričito od tvrtki za financijske usluge identificiranje robe dvojne namjene u transakcijama financiranja trgovine. Kako bi se spriječila zloporaba opasnih proizvoda ili tehnologija dvojne namjene, potreban je međunarodni sporazum o tome kako se nositi s tim opasnim tehnologijama. Jedan od negativnih primjera je uporaba novih tehnologija nadzora u vojne svrhe pomoću bespilotnih letjelica, praćenja telefona, softvera za hakiranje računala i krađu podataka. Neke od tih tehnologija, unatoč ograničenjima, izvezle su zapadne tvrtke trećim stranama, a rezultat njihove uporabe je ograničavanje osnovnih sloboda i veća razina državnog nasilja. Jedan od najčešćih prijedloga za rješavanje negativne upotrebe tehnologije nadzora je regulacija izvoznih dozvola, što može pomoći u zaustavljanju njezina prelaska preko granica, posebno prodaju režimima koji krše ljudska prava. No trenutačno države slobodno daju izvozne dozvole na temelju standarda prema vlastitom izboru.

Borbena arena

Dok EU poduzima važne korake kako bi poboljšao način na koji države članice postupaju s tehnologijama dvojne namjene, ostale zemlje nisu obvezne spriječiti domaće tvrtke u prodaji te tehnologije represivnim režimima. Nedostatak ujednačenih međunarodnih propisa o tehnologiji nadzora ozbiljan je problem jer bez jasnih pravila i međunarodne koordinacije u njihovoj provedbi totalitarni će režimi bez teškoća nabavljati tehnologiju dvojne namjene. Kina, čiji je snažni sustav nadzora umiješan u tešku zloporabu u regiji Xinjiang, ubrzala je izvoz takve tehnologije u desetke zemalja potičući time digitalni autoritarizam. No Kina nije jedini krivac, ona se te tehnologije dokopala na Zapadu, a rast unutar tog sektora dijelom je povezan sa svjetskim tehnološkim tržištem i njezinim trgovinskim vezama s Europom i Amerikom. Pozadina svega je natjecanje Amerike i Kine za svjetsku tehnološku dominaciju, zbog čega je direktor CIA-e William Burns nazvao tehnologiju 'glavnom arenom za natjecanje i rivalstvo' između dviju sila.

Pojam dvojne namjene ili dvostruke primjene označava proizvode kojima se koristi i u miroljubive, ali i u vojne svrhe. Tako su se, primjerice, na popisu našli i proizvodi povezani sa satelitima, navigacijom, termalnim snimanjem i noćnim vidom, ali i aluminijske cijevi. Važno ih je nadzirati i da bi se pokušale spriječiti ideje nasilnoga digitalnog autoritarizma

Tako da etičku zabrinutost zbog izvoza tehnologija dvojbene namjene trećim stranama može zamijeniti namjera da se pobijedi geopolitičkog protivnika. Da bi se problem riješio potrebna je suradnja, uključujući i onu između SAD-a i Kine, čiji odnosi uključuju i velika trgovinska i poslovna partnerstva.

Kina vs. SAD

Trenutačno bi prioritet trebao biti smanjivanje rivalstva između SAD-a i Kine te da međunarodna zajednica pronađe načine za borbu protiv negativnih primjena tehnologije nadzora, posebice njezine uporabe u državnom nasilju velikih razmjera.

Primjerice, EU inzistira na nametanju trgovinskih kontrola nad tehnologijom koja bi vladama omogućila nadzor, uzimanje i analizu podataka građana, a jedna od tehnologija na koju bi to moglo utjecati je i Pegasus Spyware, rješenje koje je kreirala izraelska tvrtka NSO Group. Pegasus obuhvaća opasnosti tehnologije dvostruke namjene, iako su ga obavještajne agencije diljem svijeta upotrebljavale za borbu protiv terorizma i kriminala, upleten je i u hakiranje uređaja u vlasništvu aktivista za ljudska prava i političkih neistomišljenika. Kupila ga je i američka vlada, koja je unatoč tomu potkraj prošle godine odlučila staviti na 'crnu listu' NSO Grupu zbog svjesnog pružanja špijunskog softvera represivnim vladama kako bi pratile novinare, neistomišljenike i aktiviste civilnog društva. Osim toga, brojne organizacija za ljudska prava pozvale su EU da poduzme mjere protiv tvrtke koja je Pegasusom opskrbljivala niz njegovih članica.

Pozitivni korak

Američki predsjednik Joe Biden istaknuo je na samitu za demokraciju održanom u prosincu prošle godine potporu strožim kontrolama, promičući inicijativu za kontrolu izvoza i ljudska prava, ali prijedlozi uključuju dobrovoljni kodeks ponašanja država u stvaranju vlastitih pravila o izvoznim dozvolama. Dosadašnji pokušaji reguliranja tehnologije na taj su način imali ograničen uspjeh, čak i tamo gdje su postojali neki pravni mehanizmi rezultati su bili različiti. Pozitivan korak bio bi stvaranje snažnije kontrole izvoza – dobrovoljni i neobvezujući kodeks ponašanja neće riješiti problem jer i prije nego što je kreiran sudionicima govori da ga mogu zanemariti ako žele. Rješenja problema neće biti bez ​​usklađivanja zakonskih propisa među zemljama, kao i nadzora te kažnjavanja onih koji djeluju nezakonito prema sporazumu kojim bi na svjetskoj razini trebalo zabraniti prijenos tehnologija dvojne namjene režimima koji će se njima koristiti za kršenje ljudskih prava. Stoga vlade moraju preispitati izvoz i tranzit tehnologije, kao i to gdje neka država može kupiti i prodati tehnologiju trećoj strani ili dopustiti prolaz tehnologije kroz svoj teritorij do države koja će je vjerojatno zloupotrijebiti. Kreatori politike moraju imati u vidu ne samo državu koja izravno uvozi tehnologiju nadzora, već i to gdje bi tehnologija u konačnici mogla završiti. Samo novi ujednačeni međunarodni standardi pomogli bi u širenju nasilnoga digitalnog autoritarizma. 

29. travanj 2024 12:56