Mnogi sudski postupci, zahtjevno restrukturiranje i predstečajni postupak odnedavno su iza nekadašnjega građevinskog giganta Ingre, tvrtke koja je dugih devet godina nastojala stabilizirati svoje poslovanje i podmiriti novčane tražbine vjerovnika. Upravo je to bio povod za razgovor s predsjednikom Uprave Dankom Debanom kojeg smo pitali o tvrtkinim planovima i tome u kojem će segmentu ona tražiti svoje mjesto pod suncem, a prokomentirali smo i stanje na hrvatskome nekretninskom tržištu te se dotaknuli teme zelenog vodika.
Nedavno je Ingra izišla iz predstečajnog postupka. Što je sve napravljeno kako bi taj postupak završio?
– Tijekom posljednje tri godine u sklopu sveobuhvatnoga restrukturiranja, financijskog, kadrovskog i operativnog, obavili smo golemu količinu posla i transakcija. Podmirene su sve tražbine prijavljene u postupku predstečajne nagodbe. Svakako je najvažniji proces u financijskom restrukturiranju bio otkup obveznica društva Lanište. Kad smo počeli taj proces, postavili smo interni cilj da otkupimo 50 posto izdanja obveznica, a na kraju smo uspjeli ostvariti znatno viši rezultat, čak 85 posto izdanja. Dobit od te transakcije iznosila je 116 milijuna kuna i uspješno vođenje tog procesa dalo nam je vjetar u leđa pa smo mogli uspješno sklopiti velik broj nagodbi i realizirati sve daljnje transakcije. Važna je transakcija bila i podmirenje obveza iz instrumenta PIK koji je bio definiran u predstečajnoj nagodbi, a bio je osiguran nekretninama te smo ga podmirili prodajom nekretnina ili otkupom potraživanja. U protekle tri godine sklopili smo i mnogo nagodbi, sudskih i izvansudskih, kojima je podmiren velik dio obveza.
Koji su to sudski procesi bili?
– Ingra je imala mnogo sudskih procesa, od kojih su se neki vodili još 80-ih i 90-ih godina prošloga stoljeća. Velik dio tih sporova napokon je riješen u posljednje vrijeme, i to baš veći dio nagodbom. Tako smo otklonili većinu rizika koji nosi vođenje takvih procesa. Također su znatno reducirani financijski, ali i vremenski resursi koje je društvo prije moralo angažirati. I sve buduće procese koji bi se mogli dogoditi također ćemo pokušati riješiti nagodbom, osim kad su u pitanju nekakvi zlonamjerni postupci protiv kojih ćemo beskompromisno braniti tvrtkine interese.
Što je još važno napravljeno u postupku restrukturiranja?
– Svakako je bilo važno kadrovsko i operativno restrukturiranje. Smanjili smo broj zaposlenika i troškove osoblja za čak četrdeset posto. Velik broj ljudi kompaniju je napustio zbog odlaska u mirovinu. Svi koji su nas napustili, otišli su s vrlo kvalitetnim socijalnim paketima. Također smo ugasili mnogo povezanih društava, kojih smo do prije tri godine imali više od dvadeset; danas su samo tri. Zbog toga sada poslujemo u pojednostavnjenoj organizacijskoj strukturi; imamo maticu Ingru d.d., zatim Ingra nekretnine i Lanište, a od prije dva tjedna i povezano društvo za projekte obnovljivih izvora energije.
Kad govorimo o priuštivom stanovanju neke zemlje, kako komentirate podatak da u Zagrebu imamo 54 tisuće praznih stanova i velik rast cijena nekretnina u posljednje vrijeme?
– Ljudi očito i dalje investiraju svoj kapital u stanove, a zatim oni stoje prazni. Spomenuti rast cijena kvadrata kojem svjedočimo posljednjih nekoliko godina dugoročno sigurno nije održiv, ali jest logičan zbog cijena materijala, rada, nedostatka radne snage, prelaska na euro, APN-ovih subvencija, velike potražnje za nekretninama, visoke inflacije... Toliki rast zapravo nije neuobičajen za tržišta u razvoju kao što je naše nekretninsko. Kada se i ako se naše tržište razvije, bit će lakše predviđati trendove.
Kako onda tumačite da cijene unatoč padu transakcija i dalje nisu pale, a na, recimo, njemačkom tržištu zabilježen je njihov 10-postotni pad? Ne čini li se da hrvatsko tržište sporo reagira?
– Hrvatsko tržište uvijek i u bilo čemu kasni i sporo reagira, ako ga uspoređujemo s nekim uređenim tržištima. No ovo je zaista specifična situacija jer građevinski sektor ima jako puno posla na raznim infrastrukturnim projektima i obnovi, a i mnogo novca dolazi iz EU-a. Ipak, cijene nekretnina sporije će rasti i zatim stagnirati, no kvalitetni projekti na dobrim lokacijama nedvojbeno će se i ubuduće lako prodavati. Pad cijena može se možda očekivati na nekim manje atraktivnim lokacijama, no u situaciji u kojoj gospodarstvo raste neće se tako lako dogoditi opći pad cijena nekretnina.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.