Kriza u IT sektoru: Najgore prolaze digitalne agencije koje izvoze usluge, manje pogođene tvrtke s vlastitim proizvodima

Kriza u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj predstavlja izazov, ali ne i dramatičan kolaps, jedan je od zaključaka nedavno održanoga panela Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (udruge CISEx), a koji je pružio uvid u trenutno stanje na domaćem IT tržištu te prognoze za naredno razdoblje. Tom je prilikom Tajana Barančić, vlasnica računovodstvene agencije Astra poslovni inženjering, analizirala 62 IT tvrtke koje nisu sve članice CISEx-a, ali, kako kaže, ‘čine relevantan uzorak da možemo zaključiti da se ti podaci mogu, manje ili vise točno, primijeniti na sektor u cijelosti‘.

Slijede izazovne godine

Naime, trenutačno se IT sektor suočava sa značajnim padom rasta, što je globalni trend, a najveći udarac osjetit će – agencije. U povoljnijoj se situaciji, pak, nalaze tvrtke usmjerene na područje podatkovne znanosti, budući da su sigurnost podataka, umjetna inteligencija i regulative ključni pokretači toga segmenta.

Mlađi stručnjaci i oni na početku karijere (juniori) suočavaju se s povećanim izazovima, posebice zbog situacije s umjetnom inteligencijom. Zapošljavanje u IT sektoru usporilo se, a poslodavci često traže viši senioritet.

Očekuje se da će sljedeća godina, možda čak i dvije, biti izazovne za IT sektor. Nestabilnosti i potencijalne poteškoće karakterizirat će poslovanje, a tvrtke se upozorava na likvidnost, kako bi mogle prebroditi moguće poteškoće.

Međutim, Barančić napominje da uvijek postoje tvrtke kojima ide jako dobro i one kojima ide gore od navedenih pokazatelja, no cilj je bio dobiti prosječno stanje u sektoru, a ne pojedinačnih tvrtki. Na pitanje o tome koliko na ovakvu situaciju u Hrvatskoj utječu negativni trendovi u IT-ju s američkog i europskog tržišta, odnosno s tržišta odakle dolazi velik broj klijenata domaćih IT tvrtki orijentiranih na izvoz usluga, Barančić odgovara:

– Naravno da je situacija potpuno povezana s globalnom ekonomskom situacijom, pri čemu uz generalno usporavanje ekonomije kako ste naveli, tehnološki sektor ima izazove dodatno jer je eksplodirao tokom zadnje dvije godine pa se sada malo ispuhuje.

 

Hrvoje Josip Balen, predsjednik udruge HUP ICT, ističe da se hrvatski ICT sektor u krizi pokazao kao jedna od najotpornijih grana gospodarstva – bilježio je rast, nova zapošljavanja, visok izvozni potencijal i nisku zaduženost. Međutim, Balen također upozorava na izazov dominantne pozicioniranosti na izvoz usluga, ‘pri čemu su krize na stranim tržištima, prije svega američkom tržištu, mogle doprinijeti smanjenju potražnje kod nekih subjekata‘.

– Međutim, iako je 2021. godine najveći dio subjekata pripadao segmentu softverskih i uslužnih tvrtki, potrebno je proučiti strukturu domaćeg izvoza gdje naši izvoznici i startupovi naslonjeni na tržišta u krizi ili stagnaciji čine manje od polovice ukupnog hrvatskog IT-a – ističe Balen.

Novi val rasta i zapošljavanja

Za razliku od agencija koje su osjetljivije na globalne poremećaje, etablirane produktne tvrtke bit će manje pogođene ovom krizom. Iako tvrtke koje razvijaju vlastite proizvode također nailaze na poteškoće, primjerice, rijetke investicije i manje povoljne tržišne evalucije, situacija uvelike ovisi o tipu proizvoda i ciljanom tržištu.

Veće šanse za prevladavanje navedenih izazova također će imati tvrtke koje surađuju s državnim institucijama ili su uključene u projekte koje financira Europska unija, smatraju u CISEx-u. U Hrvatskoj se očekuje rast tvrtki usmjerenih na domaće tržište, pogotovo s obzirom na dostupnost EU sredstava za digitalizaciju javnog sektora.

Da nas očekuju novi rast i nova zapošljavanja u sektoru u kojemu i dalje nedostaje velik broj stručnjaka vjeruje i Balen. Zamah tom rastu bit će povećana potražnja za digitalizacijom, s obzirom na to da je digitalna transformacija postala okosnica novog programskog razdoblja EU i jedna od ključnih ciljeva unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

– Upravo za tu namjenu iz samo jednog poziva unutar NPOO-a – Bespovratnih potpora za digitalizaciju – alocirano je u prošloj godini više od 27 milijuna eura namijenjenih malim i srednjim poduzećima, a za digitalizaciju društva i javne uprave gotovo 24 milijuna eura. Pozivi namijenjeni kulturnoj i kreativnoj industriji te inovacijama u poduzetništvu također u sebi sadrže obveznu digitalnu komponentu i samim time za očekivati je nastavak povećane potražnje za uslugama domaćih IT tvrtki pri implementaciji ovih projekata – dodaje Balen.

Kao važan korak koji će stvoriti preduvjet za produktizaciji čitavog IT sektora Balen naglašava uvrštenje ICT industrije kao vertikale u novoj Strategiji pametne specijalizacije.

– To će svakako utjecati na otvaranje novih kompanija i snažniji, stabilniji rast postojećih tvrtki koje će ovime moći smanjiti svoju orijentiranost prema uslugama te se aplicirati na pozive iz IRI natječaja – smatra Balen.