Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Matija Žulj: Poljoprivreda i cijeli prehrambeni lanac trenutačno su slomljeni

09. Ožujak 2023.
Matija Žuljfoto Ratko Mavar
S nekoliko različitih poslovnih iskustava Matija Žulj, CEO Agrivija, ispleo je svoj poduzetnički put. Najprije je kao inženjer elektrotehnike radio u različitim tvrtkama, u nekima i kao rukovoditelj, potom je bio plantažer i uzgajao borovnice, da bi se okrenuo razvoju novih tehnologija u poljoprivredi i osnovao Agrivi, čijim se softverom koristi nekoliko najvećih svjetskih tvrtki.
Kao stručnjaka za agritech, Europsko vijeće za inovacije angažiralo je Žulja kao ambasadora za promicanje uporabe tehnologije u poljoprivredi.

Kakve su vaše obveze kao ambasadora u Europskom vijeću za inovacije (EIC)?

– Predstavljam sektor agritecha. Europsko vijeće za inovacije, osim investicija, želi snažno potaknuti inovacije u tehnologiju u poljoprivredi. Prema količini prijava i inovacija agritech je manje zastupljeno područje i jako im je važno to pojačati, a Agrivi je među rijetkim tvrtkama iz agritecha koje su dobile financiranje i zamolili su nas da predstavljamo EIC u sektoru agritecha kao ambasador. Naša uloga je promotivna: govorimo o koristima EIC-ja, pristupu financiranju, što tvrtke mogu dobiti od toga i motiviramo ih da se prijavljuju.

Kakav je tehnološki potencijal hrvatskog agritecha?

– Agrivi je donedavno bio jedini u toj niši, uz možda još dvije-tri tvrtke koje su pokušavale u digitalnim tehnologijama u poljoprivredi, ali u zadnjih nekoliko godina pojavljuje sve više takvih tvrtki. Zasad su još u ranim fazama.

Mogu li se natjecati za novac iz EIC-ja ?

– Mehanizam financiranja pokriva sve, od ranih ideja, prototipa, istraživanja prototipa na tržištu do skaliranja i akceleracije. Mi smo iz te zadnje faze dobili financiranje s obzirom na to da smo prijavili projekt koji je prošao prve dvije faze.

Kakvu korist poljoprivreda ima od digitalizacije?

– Poljoprivreda i cijeli prehrambeni lanac trenutačno su slomljeni. Klimatske promjene snažno spuštaju prinos poljoprivrednicima, a njihov uzrok je i način na koji poljoprivreda danas proizvodi. Cijela industrija hrane pridonosi s 30 posto stakleničkih plinova. Nastavimo li današnje prakse, očekuje se pad prinosa od 10 do 28 posto zbog klimatskih promjena. Poljoprivreda danas upotrebljava 70 posto sve svježe vode, a zbog klimatskih promjena trebalo bi još više navodnjavati. Kalifornija je potonula pola metra jer su iscrpljene podvodne rezerve vode… Poljoprivreda se mora mijenjati jer nećemo imati što jesti. Statistika pokazuje da se od 2000. do 2016. broj poljoprivrednika u Europskoj uniji smanjio s 15 na 10 milijuna, a projekcija je da će ih 2042. biti samo 3,9 milijuna. U ovom trenutku cijene inputa u poljoprivredu u EU-u drastično su skočile: 70 posto cijene goriva, više od 30 posto cijene pesticida te više od 20 cijene radne snage. Automatski je poskupjela hrana, ali taj rast cijena nije pratio input, odnosno profitna marža se smanjila i najveći dio upita koje trenutačno dobivamo s globalnoga tržišta je kako se proizvođači mogu zaštititi da ostanu profitabilni i što se može optimizirati. Tehnologija pomaže u identificiranju ranih rizika da se poljoprivrednici zaštite, ranije donesu odluke i osiguraju prinose. S druge strane, automatizacija i tehnologija nužni su kao nadomjestak manjka radne snage.

Kako Agrivijev softver pomaže u tome?

– Naš softver pomaže poljoprivrednicima kontrolirati troškove, optimizacija korištenja inputa je velika i mogu uštedjeti od 20 do 40 posto. Gledamo li ukupne troškove koje imaju, ušteda je od 10 do 30 posto. Profitna marža u poljoprivredi je svega nekoliko posto i takve su uštede važne da bi se osigurala profitabilnost.

Tko su vaši klijenti i kakva vam je konkurencija?

– Konkurencija je vrlo jaka, radimo globalno i naša niša su veliki proizvođači poput Driscoll‘sa, najvećega svjetskog proizvođača bobičastog voća u svijetu, koji se u osam zemalja na četiri kontinenta koristi našim rješenjima. Drugi veliki klijent je Tequila Sauza, najveći proizvođač tekile na svijetu.

Razni investitori uložili su oko 6,5 milijuna eura u Agrivi. Što je bio kriterij za njihov odabir?

– Razgovarali smo s mnogo investitora i ako gledamo investitore koji ulažu u ovu regiju, nema ih mnogo. Tu je s jedne strane odabir, a s druge strane ono što je dostupno. Nije nužan uvijek odabir, gledate koji su vam izvori financiranja dostupni i birate.

Žalite li što ste uključili nekoliko investitora?

– Ne, nimalo. Suradnja s investitorima je kao brak – imate dobre dane, a i lošije.

Kakav je ‘razvod‘ s njima, jeste li došli u tu fazu?

– Nismo. Svi investitori su na mandatu, jednom moraju izaći i napraviti povrat na investiciju, što znači da se njihov udio mora prodati. To se najčešće događa prodajom tvrtke. Nadam se da ćemo se jednog dana kada dođe vrijeme sretno razići sa svojim investitorima.

Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

30. travanj 2024 02:34