Michelle Simmons: Hrvatska ima vrlo aktivnu startup scenu s velikim inozemnim ulaganjima

Michelle Simmons je generalna direktorica Microsoft "Multi-Country" podružnice koju čine 24 zemlje srednje i istočne Europe, među kojima je i Hrvatska. U Microsoftu je više od 20 godina te ima značajno znanje i iskustvo u industriji. Tijekom karijere obnašala je brojne pozicije diljem srednje i istočne Europe, Azije i SAD-a i bila odgovorna za pokretanje strateškog rasta na više tržišta, kao i za izgradnju odnosa s partnerima i korisnicima.

Vodite regiju od čak 24 zemlje. Iako je riječ o manjim i manje razvijenim tržištima, kako je upravljati tako velikim brojem i šarolikim tržištima, što su vam glavni izazovi?

- ‘Multi-country‘ je vrlo raznolika regija, a njena ljepota proizlazi upravo iz različitosti, velik je broj jezika, prepoznatljive kulture i impresivne povijesti. Riječ je o velikoj regiji s gotovo 200 milijuna stanovnika, od Ukrajine s populacijom većom od 40 milijuna, do Estonije s 1,2 milijuna stanovnika. Glavni izazov su različite razine poslovne zrelosti pa naš pristup mora biti prilagođen specifičnostima svake zemlje – potrebe korisnika u industriji su obično zajedničke, no tip rješenja i napredak u implementaciji ovise o mnogim faktorima, poput infrastrukture, legislative, partnera i spremnosti za prihvaćanje inovacija.

Kakva je pozicija Hrvatske u toj regiji? Kako se razvija hrvatsko tržište i što su glavni trendovi?

- Hrvatska je tržište koje se brzo razvija, a digitalizacija se odvija u brojnim sferama. Imamo snažan ekosustav partnera s kojima razvijamo brojne projekte koji pomažu ubrzati digitalnu transformaciju društva. Na primjer, platforma Neostar, s end-to-end procesom koji kombinira usluge financijskih institucija, pruža iskustvo kupnje automobila iz udobnosti vlastitog doma na siguran način, odličan je primjer uspješne transformacije u autoindustriji. Rimac također revolucionarizira globalnu auto industriju koristeći pomoć tehnologije.

Kada govorimo o trendovima, Hrvatska ima vrlo aktivnu startup scenu s velikim inozemnim ulaganjima u hrvatske startupove. Na primjer, M12, Microsoft Venture Capital fond je investirao 9,3 milijuna dolara u hrvatski startup Memgraph u jesen 2021. godine. Nadalje, predviđanja su da bi Hrvatska do 2025. godine mogla imati potrebu za zapošljavanjem 127 tisuća novih ICT stručnjaka pa je važnost stjecanja vještina za ta radna mjesta ključna. Gledajući prema budućnosti, globalni trendovi pokazuju da sve više i više ljudi radi na daljinu. Hrvatska je u sjajnoj poziciji da iskoristi ovu priliku i postane odredište za digitalne nomade.

Regija koju sada vodite često se spominje kao izvor tehničkog talenta. Kako može postati jači digitalni hot spot ne samo kao bazen talenata nego inovacija?

- Regija ima vrlo snažan tehnički talent i potencijal za inovacije. Prepoznali smo to i imamo dva razvojna centra u regiji, u Estoniji i u Srbiji, koji zapošljavaju oko 900 stručnjaka. Inovacije se nesmetano razvijaju kada ih ne ograničavaju stvari poput nedostatka tehničkog znanja, egzistencijalnih izazova i neodgovarajućeg pravnog okvira. Regija treba graditi konkurentnost na svojim prednostima, brže prihvaćati nove tehnologije i prilagoditi legislativu da bi ubrzala digitalizaciju.

U Hrvatskoj nudimo mogućnost besplatnog stjecanja digitalnih vještina potrebnih za najtraženije poslove današnjice, poput programera softvera ili IT administratora. U posljednje dvije godine besplatnu mogućnost učenja online iskoristilo je više od 36 tisuća ljudi, a Algebra je osigurala i dodatnu podršku putem webinara na hrvatskom. Surađujemo s brojnim fakultetima širom Hrvatske, u Dubrovniku, Varaždinu, Rijeci, Zagrebu i Opatiji, da njihovim studentima ponudimo besplatne mogućnosti učenja i poticaj za buduću karijeru.

Kojim se principima vodite u izgradnji odnosa s partnerima i korisnicima?

- Uspjeh gradimo na sposobnosti da prepoznamo što korisnici žele i trebaju i oni su u centru svega što radimo. Microsoft je prisutan u Hrvatskoj 25 godina te zajedno s ekosustavom partnera daje vrijednost korisnicima, pružajući tvrtkama i gospodarstvu inovativna rješenja i usluge. Rješenja trebaju davati smislene rezultate i stvarati nove uključive ekonomske prilike za korisnike. Tehnologija treba doprinositi globalnoj dobrobiti, stoga biramo partnerske organizacije i tehnologije koje su uključive, pouzdane te omogućuju održiviju i pravedniju budućnost. Podržavamo lokalnu zajednicu i fokusirani smo na ulaganje u stjecanje vještina, od naših zaposlenika pa dalje prema društvu u cjelini.

Kada se govori o digitalizaciji zemlje, koja su u slučaju Hrvatske najuspješnija područja, a koja najmanje uspješna?

- Nedavno smo proveli istraživanje Digital Futures Index kako bismo utvrdili razinu digitalizacije u 16 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Ubrzanoj digitalnoj transformaciji značajno mogu doprinijeti investicije hrvatskih tvrtki u cloud i napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije. Kada gledamo digitalizaciju javnog sektora, postojeće usluge se znatno koriste, no ključna prilika je u digitalizaciji što više javnih usluga. U sferi digitalne infrastrukture Hrvatska ima potencijal u poboljšanju povezivosti kako bi što više ljudi postalo aktivnim digitalnim građanima. Hrvatska ima sjajne rezultate na području talenata i vještina, što je u korelaciji s inovativnošću, produktivnošću i većom razinom plaća. Razine digitalnih vještina među mladima od 16 do 29 godina su 48 posto iznad prosjeka srednje i istočne Europe.

Digitalizacija javnih usluga, poticanje malih i srednjih tvrtki da prigrle digitalnu transformaciju i nadogradnja digitalnih vještina – ta tri prioriteta mogu ubrzati digitalni rast Hrvatske i ojačati ekonomiju.

Cloud je danas postao uobičajen način poslovanja, u kojem smjeru se dalje razvija poslovanje u cloudu? Što korisnici traže?

- Transformacija tvrtki na rad na daljinu stavila je u fokus teme učinkovitosti i isplativosti. Cloud ima važnu ulogu u rješavanju tih kompleksnih poslovnih potreba i pomaže tvrtkama i gospodarstvu da se digitalno transformiraju. Prateći trendove, izazove i prilike u različitim industrijama kao što su zdravstvo, maloprodaja i financije, za specifične industrije zajedno s nezavisnim prodavateljima softvera pružamo najbolje od naših proizvoda i rješenja. Imajući na umu važnost održivog poslovanja u svim industrijama, osiguravamo tehnološke alate za napredak na području održivosti (analitika, izvještavanje, praćenje, uvidi u to kako pratiti utjecaj na okoliš). Mehanizam za oporavak i otpornost Europske unije osigurava sredstva za digitalnu tranziciju i nudi dodatne mogućnosti za hrvatsku poslovnu zajednicu.

Hibridni rad i rad na daljinu je postao norma. Zaposlenici to mahom preferiraju, kako kompanije mogu izvući maksimum od takvog načina rada?

- Dok se prilagođavamo hibridnom načinu rada i razmišljamo kako možemo iskoristiti znanja stečena u protekle dvije godine, ispitali smo trendove na tržištu rada kroz naše Work Trend Index istraživanje. Ono je pokazalo da je fleksibilnost ključna – zaposlenici koji biraju od kuda i kada rade su produktivniji. Također, kod zaposlenih se postavlja pitanje "isplati li se" te im je njihova dobrobit na prvom mjestu. Menadžeri teže balansiraju između očekivanja lidera i zaposlenika tvrtke, a pojavljuje se i potreba za novim, fleksibilnijim dizajnom radnog mjesta. Istraživanje je pokazalo i da rad od kuće ne mora značiti "uvijek online" te da umrežavanje ljudi izvan njihovog neposrednog tima pridonosi kreativnosti i inovacijama. Novi način rada stavlja naglasak na ravnotežu između privatnog i poslovnog. Dobar primjer kako to radimo unutar naše organizacije je uz pomoć Microsoft Viva platforme koja pomaže u boljem planiranju produktivnih radnih sati, kao i vremena potrebnog za odmor.

Kibernetička sigurnost postaje prioritet za sve tvrtke, pristup se promijenio i naglasak je na otpornosti tvrtki. Kako to postići?

- Živimo u turbulentnim vremenima u kojima se svijet suočava s mnogim promjenama. Sigurnost je uvijek bila važna tema, no sada je postala prioritet za tvrtke i organizacije. Oni koji ustraju na putu digitalne transformacije bit će otporniji od onih koji to ne čine.

Kibernetička sigurnost nastoji spriječiti problem prije nego što se dogodi ili upravljati onim koji se dogodio, dok se otpornost odnosi na procese oporavka od problema i nastavak poslovne aktivnosti. Da bi se izgradile kibernetička sigurnost i otpornost koje će organizaciji omogućiti da uoči i spriječi prijetnje, potrebno je usvojiti novi način razmišljanja. Nije stvar samo u tome kako se štitimo, već i u tome kako se oporavljamo. Taj sveobuhvatan pristup traži pomoć organizacija koje imaju dodatne sposobnosti, odgovarajuće alate i ekspertizu.

Kako se Microsoft prilagođava globalnim promjenama? Što novo nudite partnerima, korisnicima, zaposlenicima?

- U razdoblju smo u kojem svaka tvrtka treba biti digitalna tvrtka, a svaka nacija digitalna nacija. Stoga je digitalna tehnologija ključni pokretač svjetskog gospodarskog razvoja. Svijet se nalazi na pragu značajnih promjena: geopolitičkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških. Za nas je ovo velika prilika, ali i jednako velika odgovornost.

Cloud mora biti pokretač uključivog ekonomskog prosperiteta i treba poticati ekonomski rast u svakoj zemlji. Microsoft je vodeći svjetski pružatelj cloud usluga i znamo da moramo neprestano opravdavati povjerenje onih koji koriste naše usluge. Naše investicije u proizvode i usluge idu u tom smjeru.