Ukratko
StoryEditor

Uz pomoć hrvatskog AI-ja vodit će se poslovanje budućnosti

24. Siječanj 2024.
FSB ESARP
image

FSB ESARP

foto
Najžilaviji dio svjetskog gospodarstva čine proizvodne tvrtke. One su okosnica svakog zdravog gospodarstva, no da bi opstale na svjetskom tržištu moraju se suočavati s brojnim izazovima. Među najvećima su postizanje visoke učinkovitosti proizvodnje i poslovanja, održavanje konkurentnosti te stalna prilagodba inovacijama. Upravo su inovacije ono što najbolje može osnažiti proizvodne tvrtke kako bi mogle održavati korak s nesmiljenom konkurencijom na tržištu.

Pri tome danas bez umjetne inteligencije (artificial intelligence, AI) nije moguće gledati u poslovnu sutrašnjicu te se ona već koristi na mnogim razinama poslovanja proizvodnih tvrtki. Međutim, ne postoji umjetna inteligencija koja može objediniti sve poslovne procese te donositi odluke međuovisne o svakom procesu i zatim ponuditi rješenja za složene operativne i strateške probleme. Ipak, i takvo rješenje bi moglo uskoro postojati, a za njega će se pobrinuti stručnjaci sa Zavoda za industrijsko inženjerstvo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu.

 

Objašnjiva umjetna inteligencija

Naime, istraživački tim docenta Mire Hegedića, kojeg čine dr. sc. Mihael Gudlin, stručnjak za računalni vid te istraživači Matija Golec i Petar Gregurić koji trenutačno radi istraživanje vezano uz svoj doktorski rad na ovu temu, najviše je uključen u razvoj ovog proizvoda te vodi nastalo spinoff poduzeće, lani je krenuo s inicijalnim razvojem projekta ESARP odnosno ekspertnog sustava za autonomno upravljanje poslovnim procesima proizvodnih poduzeća. To rješenje temelji se na razvoju objašnjive umjetne inteligencije (explainable AI) koja može razumljivo objasniti svoje odluke, zaključke ili preporuke te omogućiti donošenje upravljačkih i operativnih odluka u sedam odabranih poslovnih funkcija proizvodnih poduzeća: istraživanje i razvoj, marketing i prodaja, ljudski resursi, nabava, proizvodnja, logistika i financije.

Uz pomoć ESARP-a predviđat će se različiti scenariji i donositi odluke oko upravljanja poslovnim procesima što bi trebalo umanji rizik subjektivnosti, neiskustva, nesagledavanja šire slike ili neznanja donositelja odluka. S obzirom da je lakše na tržištu nastupati kao tvrtka, a ne institucija, znanstvenici su pokrenuli spomenuto spinoff startup poduzeće, jedno od prvih toga tipa na hrvatskom tržištu. Potencijal je rano prepoznala i podržala tvrtka Impuls savjetovanje d.o.o., specijalizirana za područje financiranja inovacijskih projekata.

Sudjelovanje na natječajima

Projekt je ujedno prijavljen i za dobivanje bespovratnih sredstava prema pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja za ‘Start-up/spin off poduzeća mladih Istraživača‘, vrijedan ukupno 5.043.466 eura. Natječajem je predviđeno da pojedini projekt može dobiti najmanje 66.000 eura i najviše 200.000 eura, a tolika financijska injekcija značajno može utjecati na povećanje prijenosa znanja sa znanstvenih institucija u privatni sektor. Upravo takvi natječaji i novčani poticaji mladim istraživačima omogućuju da svoje zamisli provedu u stvarnost i tako utječu na daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva.

– Trenutačno čekamo i rezultate natječaja za razvojno–istraživačke potpore koji će nam omogućiti razvoj prvog u potpunosti autonomnog takozvanog ‘water - spidera‘. Radi se o kolaborativnom robotu koji se koristi za manualne operacije kada su radnici preopterećeni tako da dio opterećenja preuzima na sebe. No, o tome ćemo nešto više moći reći ako nam se odobre sredstva za financiranje te kada sustav bude u potpunosti razvijen – iznosi docent Hegedić.

Darko Liović, predsjednik Uprave Impuls savjetovanja, ističe da s timom Mire Hegedića surađuje već godinama i da je vrlo zadovoljan rezultatima koji su do sada postignuti. Mnogo je klijenata Impuls savjetovanja radilo s FSB-om, dodao je, i svi žele raditi opet.

– Kada su nam Petar Gregurić i Miro Hegedić prišli s ‘pitchom‘ za autonomni sustav upravljanja proizvodnim poduzećima, odmah sam prepoznao potencijal. Ponajprije s poslovnog gledišta jer smatram da može biti komercijalno isplativ poduhvat, ali i zato što sam upisan na doktorski studij na FSB-u te se bavim upravo tim područjem. Pomogli smo im s prijavom na natječaj za spinoff i s nestrpljenjem očekujemo rezultate – navodi Liović.

Teškoće menadžera

Planirano je da se projekt ‘Razvoj ESARP-a - ekspertnog sustava za automatizirano rukovođenje procesima‘ provodi u trajanju od 24 mjeseca s ciljem provedbe istraživačko-razvojnih aktivnosti kako bi se razvio sustav namijenjen poduzećima nove generacije koja se prvenstveno bave linijskom i serijskom proizvodnjom. Takve proizvodnje i sada su uvelike automatizirane i robotizirane s malim udjelom ljudske radne snage u ponavljajućim radnjama.

Ekspertni sustav pri tome donosit će poslovne odluke sagledavajući istovremeno sve poslovne funkcije u tvrtki, uzimati u obzir međuovisnost svih poslovnih odluka u poduzeću te odabirati najbolje poslovne izbore u datom trenutku.

Na taj način će se ostvariti ključni pokazatelji uspješnosti (key performance indicators, KPI) koje je zadao vlasnik poduzeća, a koji ne moraju nužno biti povezani s povećanjem profita, već drugačije postavljeni. Primjerice, povećanje tržišnog udjela, postizanje najniže cijene proizvoda na tržištu, postizanje pune zaposlenosti ili dostatna opskrbljenost tržišta. Također, primijenit će se prediktivnost u poslovnim odlukama proizvodnog poduzeća analizom povijesnih podataka poput kretanja cijena na tržištu nabave i prodaje, predviđanja navika i preferencija potrošača na tržištu te trendova. Za uspješno poslovanje poduzeća stručnjaci s FSB-a uvjereni su da je neophodno koristiti mogućnosti strojnoga učenja i umjetne inteligencije u interakciji s ljudima.

image

Miro Hegedić

foto

Nadalje, prema anketama i intervjuima s menadžerima određeni su najčešći problemi s kojima se susreću metalska i prehrambena djelatnost kao dvije najveće grane prerađivačke industrije. U metalskoj djelatnosti se tako menadžeri suočavaju s visokim troškovima sirovina, složenim procesima obrade metala, potrebom za specijaliziranom opremom i visokim standardima kvalitete, s izazovima skladištenja i upravljanja velikim količinama metala, recikliranjem otpada i održavanjem sigurnosti na radu. U prehrambenoj djelatnosti najveći izazovi su kratki rokovi trajanja proizvoda, složeno upravljanje različitim sastojcima i recepturama, usklađenosti s regulativama o sigurnosti hrane i visokim standardima kvalitete, upravljanje skladištem i inventarom, praćenje i kontrola ispravnosti proizvoda te održavanje higijenskih standarda. Kolika potražnja vlada za ESARP-om pokazuje i činjenica da je nekoliko proizvodnih i prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj uputilo pisma namjere kojim iskazuju interes za ESARP.

Mlađa radna snaga

Projekt ujedno otkriva i istraživačke probleme s tehničkog gledišta koji su složeni i zahtijevaju multidisciplinarni pristup jer spaja znanja iz područja strojnog učenja, računalne znanosti, poslovnih procesa i društvenih znanosti u cilju postizana napretka u razvoju objašnjive umjetne inteligencije (XAI) kroz razvoj ekspertnog sustava. Radi se o izazovu interpretabilnosti AI-a jer donesene odluke moraju biti objašnjene razumljivo, integraciji AI-a u poslovne procese te skalabilnost i efikasnost budući su za proizvodna poduzeća vezane velike količine podataka i složeni procesi.

ESARP će poslodavcima omogućiti da na potrebne položaje postavljaju mlađe menadžere s nižim upravljačkim iskustvom te mladoj radnoj snazi mogućnost bržeg napredovanja i stjecanja novih vještina. Upravo će se stjecanje novih vještina i znanja biti omogućeno pojašnjenjima i razumijevanjem odluka ekspertnog sustava, a dugoročno će XAI pretpostavke i odluke koje će ESARP generirati moći integrirati u blockchain koji će osigurati state-of-the-art sigurnost sljedivosti donošenja odluka te siguran pristup povijesnim podacima.

Razvojno-istraživački projekti

Zavod inače surađuje s nekim vodećim hrvatskim proizvodnim i prehrambenim tvrtkama, a proveo je i nekoliko velikih razvojno–istraživačkih projekata. Jedan projekt, vrijedan preko 50 milijuna kuna, primjerice bio je povezan s uvođenjem leana u proizvodnju, optimizacijom planiranja te izradom inovativnih rješenja za lomljenje metalne špene te osmišljavanja novog načina mjerenja kvalitete obradaka laserima s vrlo visokom tolerancijom potrebnom za automobilsku industriju.

U drugom projektu s društvom Končar - Energetski transformatori te Windorom napravljena je eksperimentalna tvornica za učenje kod koje se mogu prije puštanja u proizvodnju ispitati proizvodni procesi. Tvornica objedinjuje sve poznate tehnologije industrije 4.0., uključujući i 5G kampus mrežu te se stoga može koristiti i za cjeloživotno učenje. Sustav VeryQ, koji je trenutačno u procesu razvoja, odnosno black box za primjenu računalnog vida je integrirani sustav koji omogućuje izradu algoritama računalnog vida čak i pojedincima bez programerskog iskustva s obzirom da koristi no-code pristup. Cilj je da proizvodna tvrtka, neovisno o proizvodu, može u jednom danu primijeniti VeryQ, složiti prvu verziju algoritma te ga pustiti u produkciju.

image

Petar Gregurić

foto

– Krajem 2019. godine na FSB-u je započeo projekt razvoja modularnog ekspertnog sustava za uspostavljanje diskretnih proizvodnih procesima temeljenim na primjeni Smart Factory načela. Na Zavodu za industrijsko inženjerstvo instalirana je suvremena oprema iz područja ‘Pametne tvornice‘ koja će nakon povezivanja s privatnom komunikacijskom mrežom omogućiti studentima, postdiplomantima i gospodarstvenicima razvoj novih znanja i iskustava. Njih će kasnije primijeniti na svojim radnim mjestima i tako digitalnom transformacijom modernizirati industriju Republike Hrvatske – rekao je prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, voditelj projekta Smart Factory, koji je na Zavodu za industrijsko inženjerstvo vodio nekoliko istraživačko-razvojnih projekata.

FSB je u trećem razvojnom projektu u pametnu tvornicu uključio i kolaborativne robote te je konstruirao radna montažna mjesta budućnosti, sukladno postulatima industrije 5.0. kod koje se sve veže uz čovjeka. Prepoznato je da je veliki problem proizvodnje nepovezanost sustava te donošenja odluka koje se temelje više na iskustvu nego na brojkama.

 

*Sadržaj nastao u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

03. svibanj 2024 01:57