I dok neke tvrtke u zadnje vrijeme nastoje vratiti zaposlenike na rad u urede, dobar dio njih nakon pandemije je prigrlio rad na daljinu te svojim zaposlenicima dopuštaju djelomičan ili potpun rad od kuće – ili bilo kojeg drugog mjesta na svijetu. Digitalni nomadi više nisu novost, već ih se može uočiti sve više, također i u Hrvatskoj. Ako je suditi prema novom istraživanju tvrtke za kibernetičku sigurnost NordLayer, Hrvatska je 24. najbolja zemlja u svijetu za rad na daljinu, dva mjesta niže u odnosu na prošlu godinu.
Ove je godine NordLayer u sklopu svog Globalnog indeksa rada na daljinu (GRWI) ocjenjivao 108 zemalja (u usporedbi sa 66 prošle godine), a deset najboljih zemalja za rad na daljinu prema ovogodišnjim podacima su:
- Danska
- Nizozemska
- Njemačka
- Španjolska
- Švedska
- Portugal
- Estonija
- Litva
- Irska
- Slovačka
– Iako su neke od velikih tehnoloških kompanija nedavno vratile svoje zaposlenike u ured ili uvele hibridni model rada, rad na daljinu tu je i ostao. To nije samo trend – to je temeljna promjena u našem pristupu produktivnosti i ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Prihvaćanje rada na daljinu osnažuje naše timove da iskoriste svoj puni potencijal, bez obzira na geografske granice – rekao je Donatas Tamelis, generalni direktor u NordLayeru.
NordLayer svake godine otkriva najbolje i najgore zemlje za rad na daljinu na temelju četiri različita kriterija: kibernetička sigurnost, ekonomska sigurnost, digitalna i fizička infrastruktura te društvena sigurnost. Iza svake kategorije istražuje se još nekoliko potkategorija koje pomažu u detaljnijoj procjeni atraktivnosti rada na daljinu.
Hrvatska sedma po kibernetičkoj sigurnosti
Što se tiče Hrvatske, turizam (prema čemu je Hrvatska na 11. mjestu) i odlični vremenski uvjeti tijekom godine čine ju vrlo atraktivnim odredištem za rad na daljinu. Budući da Hrvati imaju prilično dobro znanje engleskog jezika (12. mjesto), mnogi se nomadi osjećaju dobrodošlo.
U području kibernetičke sigurnosti, što je još jedan važan aspekt za rad, Hrvatska je na sedmom mjestu u ukupnom globalnom indeksu, i to zahvaljujući izvrsnom kapacitetu odgovora (3. mjesto) i zakonskim mjerenjima (2. mjesto).
No, unatoč prekrasnom pogledu na Jadransko more i relativno niskim troškovima života (58. mjesto), NordLayer navodi da Hrvatska treba poboljšati digitalnu i fizičku infrastrukturu (45. mjesto), a to se ne odnosi samo na kibernetičku sigurnost zemlje, jer se hrvatska infrastruktura za kibernetičku sigurnost nalazi na 30. mjestu. Također, i dostupnost interneta (50. mjesto), e-uprava (55. mjesto) i kvaliteta interneta (40. mjesto) mogle bi biti mnogo bolje.
Slovačka jedina ispred Hrvatske
U usporedbi sa zemljama u regiji, Hrvatska je prilično visoko rangirana. Jedina zemlja koja je bolje rangirana je Slovačka, koja se nalazi na desetom mjestu GRWI liste, zahvaljujući kibernetičkoj sigurnosti. Naime, Slovačka je kibernetički najsigurnija zemlja na svijetu, prema GRWI-ju.
– U doba rada na daljinu, kibernetička sigurnost nije samo opcija. Nužno je zaštititi svoje podatke i zaštititi svoju organizaciju od evoluirajućih kibernetičkih prijetnji. Rad na daljinu otvara nove prilike, ali nas također izlaže potencijalnim sigurnosnim rizicima. Svijest o kibernetičkoj sigurnosti naša je prva linija obrane – dodao je Tamelis.
Srbija i Slovenija rangirane su niže od Hrvatske u pogledu kibernetičke sigurnosti, pri čemu je Srbija na desetom, a Slovenija na 28. mjestu. Međutim, Slovenija je bolje rangirana na ljestvici socijalne sigurnosti te digitalne i fizičke infrastrukture.
Srbija se nalazi na 37. mjestu opće GRWI liste, zbog socijalne sigurnosti (46. mjesto) i ekonomske sigurnosti zemlje (45. mjesto). Istraživanje je pokazalo da Srbiji nedostaje i odgovarajući zdravstveni sustav (53. mjesto) te da bi mogla više raditi na socijalnoj uključenosti (49. mjesto) i osobnim pravima (49. mjesto).
Slovenija je niže rangirana od Hrvatske iz nekoliko razloga. Iako je prilično atraktivna turistička destinacija (10. mjesto) i po indeksu sigurnosti je 17. u svijetu, Slovenija je još uvijek niže rangirana po inkluzivnosti (26. mjesto) i zdravstvenoj zaštiti (22. mjesto). Također, troškovi života u Sloveniji najviši su u usporedbi s drugim zemljama u regiji (65. mjesto).