U prvih je devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj izdano oko 129 tisuća radnih dozvola za strance. Usporedbe radi, u cijeloj ih je prošloj godini izdano nešto više od 124 tisuće. Ne začuđuje stalan rast uvoza radne snage s obzirom na to da se bazeni radne snage kod kuće i u regiji prazne, zbog čega smo nove izvore morali potražiti malo dalje. Međutim, pri uvozu radnika mnoge zabrinjava njihovo znanje (ili neznanje) hrvatskoga jezika, koje im je, ako žele dulje ostati ovdje, itekako potrebno jer, iako većina Hrvata solidno barata engleskim, službeni jezik ipak je hrvatski. Budući da se očekuje daljnji rast uvoza strane radne snage, odlučili smo provjeriti gdje naši novi sugrađani mogu naučiti poprilično kompliciran hrvatski jezik.
Iako hrvatska mladež svoj jezik uči tijekom dvanaest godina školovanja, pa i na nekim fakultetima, mnoge obrazovne institucije nude brze programe hrvatskoga jezika. Jedna od njih je Pučko otvoreno učilište Zagreb, koje nudi tečajeve za strance od razine A1 do C2.
Interes za ubrzane tečajeve
– Program hrvatskoga jezika za strance verificirani je program koji ima odobrenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nakon što ga završi, polaznik dobije svjedodžbu koja se upisuje u e-radnu knjižicu. Mogu ga pohađati polaznici iz svih krajeva Hrvatske jer ga Pučko otvoreno učilište Zagreb nudi u online obliku, s pomoću aplikacije Zoom – rekli su nam na Učilištu dodavši i da najveći interes iskazuju oni koji su došli raditi na poslovima u građevinskom i ugostiteljskom sektoru.
– Zanimaju ih ubrzani tečajevi i važno im je da imaju priliku naučiti osnovnu terminologiju koja im je potrebna za rad u građevinskom odnosno ugostiteljskom sektoru. Bilježimo mnogo upita poslodavaca, ali više je upisanih polaznika koji su se javili samoinicijativno. Često zajedno na tečaj dolaze polaznici koji zajedno rade, pa i žive zajedno. Tako su si međusobna potpora u učenju, radu i životu u novoj sredini – objasnili su na Učilištu i naveli da u posljednje dvije godine imaju mnogo polaznika iz Ukrajine, a oni, rekli su, prilično brzo uče jezik zbog sličnosti hrvatskog i ukrajinskog kao slavenskih jezika te se lakše integriraju u društvo zbog manjih kulturnih razlika između dvaju naroda.
Online nastava
Da već dugo vlada veliko zanimanje za tečajeve hrvatskoga, potvrdili su i u školi stranih jezika Lingoteka koja svoje polaznike, osim što im prilagođava jezični kurikul, uvodi u kulturu življenja i običaje hrvatskih građana kako bi se uklopili i u radnu okolinu i u hrvatsko društvo. Većinom im se javljaju velike tvrtke koje traže da se organizira dolazak profesora na njihovu lokaciju. Međutim, da poslodavci ne bi imali dodatno opterećenje zbog organizacije jezičnih tečajeva, prihvatili su su sada već ustaljenu formu online nastave. To se, kažu, pokazalo praktičnim jer omogućuju učenje jezika za polaznike izvan Zagreba, ali i izvan Hrvatske.
Već desetak godina tečajevi hrvatskoga jezika za strance održavaju se i na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Prije dvije su godine, prema riječima voditeljice Programa hrvatskoga jezika za strance i doktorskog studija Jezikoslovlje Ane Mikić Čolić, akreditirali te tečajeve pa sad za njih imaju odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanje te Agencije za obrazovanje odraslih.
– Broj polaznika tečajeva u posljednjih je godinu dana je drastično porastao, ali naši polaznici uglavnom nisu strana radna snaga u Osijeku, nego ljudi koji su najčešće ženidbenim vezama došli u Hrvatsku. Sve je više i avanturista koji se zaustave u Osijeku ili okolici i odluče ovdje provesti dio svog života – rekla je Mikić Čolić nadodavši da ima nekoliko polaznika koji su i strani radnici, ali na tečajeve dolaze u vlastitom aranžmanu, rijetko preko svojih poslodavaca.
Učenje u hodu
– Tvrtke nam se najčešće javljaju samo radi ispita iz hrvatskoga jezika, koji prema Zakonu o strancima svaki stranac u Republici Hrvatskoj mora položiti na razini B1. Dakle, informiraju se za radnike koji već znaju hrvatski i kojima u tom trenutku treba potvrda o znanju jezika kako bi regulirali svoje radne i boravišne dozvole – objasnila je Mikić Čolić.
Dakle, tečajeva očito ima, no koliko su poslodavci zainteresirani za njih? Budući da su strani radnici najzastupljeniji u građevinarstvu, upit smo poslali na adrese nekoliko tvrtki iz te djelatnosti, no odgovor smo dobili samo od Kamgrada.
– Strane radnike zapošljavamo još od 2017. i za razumijevanje se koristimo internim i vanjskim prevoditeljima. Također smo osigurali da im sva dokumentacija o radu bude dostupna i razumljiva. Zbog prirode posla u našoj djelatnosti, a osobito uzimajući u obzir česte izmjene mjesta rada, radnike s različitih govornih područja, činjenicu da većina njih ne govori ni engleski jezik, organizacija tečaja hrvatskoga bila bi nam prilično teška. Strani radnici rade zajedno s radnicima s hrvatskoga ili srodnoga govornog područja pa tako uz njih ipak svladavaju barem osnove našega jezika. S obzirom na to da tijekom terenskog rada ne dijele samo vrijeme na poslu nego se druže i u privatno vrijeme, imaju prilike učiti jezik u različitim životnim situacijama – odgovorili su nam iz te kompanije.
Nekoliko ugostitelja reklo nam je da ne organiziraju tečajeve hrvatskoga jer radnici dobro znaju engleski jezik, a hrvatski uče u hodu, odnosno također u interakciji s drugim radnicima i gostima. Lanac pekara Dubravica poslao nam je kratak odgovor da u ovome trenutku zapošljavaju samo devet stranih radnika od ukupno 402 zaposlena, od kojih osam radi u proizvodnji, a samo jedna zaposlenica u maloprodaji.
– Za njih nismo organizirali tečaj hrvatskoga jezika, samo smo ih učili arapske brojeve, nisu ih znali jer su iz Nepala – priopćili su.
Težak je hrvatski
Na kraju smo odlučili porazgovarati i s partnerom u agenciji za zapošljavanje World Wide Workers Danom Viragom o tome organizira li agencija jezične tečajeve.
– Fokusirali smo se na prilagodbu radnika od početka zapošljavanja. Tako im, primjerice, omogućujemo osnovnu edukaciju dok su radnici još u matičnim državama i dok čekamo radne dozvole. Osim o osnovnim pojmovima, želimo ljude educirati o najčešćim pojmovima i frazama povezanima s poslom koji će raditi – rekao je Virag i naglasio pritom da na tome surađuju s jednom profesoricom stranih jezika.
Napomenuo je također da je hrvatski jedan od najtežih jezika pa zbog njegove specifičnosti nitko ne očekuje da će radnici iz trećih zemalja postati poligloti, no ustraje se u provedbi osnovne edukacije namijenjene pojednostavnjenju svakodnevice i olakšavanju komunikacije u tvrtkama klijenata.
Uistinu, hrvatski nije lako naučiti od nule, zato bi uz učenje u hodu svakako bilo dobro otići na tečaj.