Život
StoryEditor

Renata Geld: Naši magistri primijenjene kognitivne znanosti moći će ostvariti karijeru u području AI-ja

27. Srpanj 2023.
Renata Geldfoto Ratko Mavar

Najesen će se prva generacija studenata upisati na Primijenjenu kognitivnu znanost, novi interdisciplinarni diplomski studij koji će zajedno izvoditi Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Osnivačica toga novog studija Renata Geld, izvanredna profesorica na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i voditeljica Centra za kognitivne znanosti, već je sada zadovoljna interesom, brojem prijava, ali i kvalitetom studenata koji žele nastaviti karijeru u kognitivnoj znanosti i koji su se prijavili na studij.

Naime, javilo se dvostruko više zainteresiranih; javili su se studenti koji su već završili preddiplomski studiji na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, FER-u, FF-u, s nekoliko drugih hrvatskih sveučilišta te neki naši studenti koji su u inozemstvu studirali psihologiju, kognitivnu neuroznanost i slično. Prijamnog ispita neće biti, ali u rujnu će početi intervjui s kandidatima da bi se odabralo tridesetero studenata koji će studirati kognitivnu znanost, novi popularan pojam koji spaja STEM i humanizam.

Kognitivna znanost, naime, bavi se odnosom između čovjeka i tehnologije; proučava um, odnosno učenje i inteligenciju. Jednu od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina od početaka razvijaju znanstvenici prirodoslovno-tehničkog i društveno-humanističkog smjera. Posebno je važna danas, zbog sve većeg razvoja tehnologija umjetne inteligencije, zato za stručnjacima s tog područja vlada velik interes i u inozemstvu i u Hrvatskoj.

Možete li nam opisati put od ideje do realizacije novoga studija? Tko je uopće došao na ideju i pokrenuo stvar s mrtve točke i što je točno bio motiv za pokretanje studija kognitivnih znanosti koji je ujedinio FF i FER?

– Presudni se trenutak na institucionalnoj razini dogodio 2019. kad je Filozofski fakultet dobio veliki razvojni projekt kojemu je cilj bio razviti nove studije i reformirati postojeće. Tadašnji prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, profesor Dragan Bagić, podupro je moju ideju da kognitivna znanost bude jedan od studija koje ćemo razvijati unutar tog projekta. Sljedeći je korak bio odabrati smjer, a ja sam smatrala da bi bilo dobro ostvariti sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti; stoga je, naravno, FER kao partner bio glavna opcija. Riječ je o znanstveno i nastavno snažnoj instituciji, a računalstvo je kao disciplina od početaka, a i danas, temeljna sastavnica kognitivne znanosti. Tada je počeo razgovor s ljudima na FER-u, znanstvenicima koji se bave nizom ključnih područja važnih za kognitivnu znanost: umjetnom inteligencijom, matematikom, robotikom, znanošću o podacima itd.

Veliku smo potporu dobili i od tadašnjega dekana FER-a, profesora Gordana Gledeca, koji je baš kao i Uprava Filozofskog fakulteta prepoznao važnost povezivanja i stvaranja novih studijskih programa. Četiri godine pregovarali smo s profesorima obaju fakulteta o tome kako bismo spojili sve discipline, dogovarali raspored, pregovarali o veličini grupa. To je zahtjevno, ali nešto je lakše ako krenete onako kako bi se uvijek trebalo započinjati kad se osmišljava i reformira obrazovanje: s jedne strane od potreba i kretanja na tržištu rada, odnosno onoga što govore poslodavci, i što se identificira kao potreba društva, a s druge strane od onoga što kaže suvremena znanost. Mi smo počeli upravo tako jer smo najprije radili na novom standardu zanimanja koji podrazumijeva razgovore s poslodavcima.

Dakle, bez poslodavaca se novi studij ne može realizirati?

– Ne. Doduše, prije razgovora s poslodavcima imali smo i jedan važan pretkorak: istražili smo što i gdje rade alumni sličnih programa vani, u Americi i europskim zemljama koje imaju slične programe, a zatim smo njihove djelatnosti mapirali na Hrvatsku, identificirali o kojim je kompanijama i poslodavcima riječ ovdje te s njima razgovarali i surađivali. Doznali smo što tim kompanijama treba, što im nedostaje, ramijenili iskustva i spoznaje. Zatim smo to formulirali u ključne poslove i kompetencije, i to kroz prizmu svih disciplina, znanstvenih spoznaja i projekcija za budućnost.

Što su, zapravo, poslodavci odnosno kompanije rekli, kakve stručnjake trebaju?

– Nama je cilj ovim studijem stvoriti stručnjaka koji će biti veza, medijator između znanosti i industrije, inovator koji razumije interdisciplinarna pitanja, osobito ona vezana uz odnos između čovjeka i tehnologije. Studenti na prvoj godini imaju uvodne kolegije koji ih uvode u discipline koje nisu imali tijekom svoga preddiplomskog studija. Koje će pohađati, ovisi o ulaznim kompetencijama, odnosno o tome koji su preddiplomski studij završili. Općenito, studij smo koncipirali tako da ima disciplinarne i interdisciplinarne kolegije te one koji su fokusirani na meke vještine, dakle na razvoj nekih općekognitivnih, društvenih i komunikacijskih vještina. Na drugoj godini studija imamo interdisciplinarne module koji studente smisleno usmjeravaju te ih vode k razvoju i očvršćivanju interdisciplinarnih kompetencija.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, studenti će tijekom studija aktivno sudjelovati u konkretnim inovacijskim procesima koji se provode unutar postojećih kreativnih ekosustava, kao što je venture builder Nuqleus, FER-ov projekt čiji je cilj znanstvenicima pružiti kompletnu potporu u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja.

Gdje će vaši stručnjaci moći raditi, na kojim poslovima?

– Naši stručnjaci moći će obavljati uistinu širok raspon poslova. Karijera magistra primijenjene kognitivne znanosti može se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih potencijala, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkog iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu. Za sva ta područja bitno je imati međudisciplinarna znanja koja povezuju čovjeka i tehnologiju, osobito uza sveopću zastupljenost tehnologije u svim aspektima života.

Ostatak intervju sa profesoricom Geld o kognitivnoj znanosti, sveučilištu, obrazovnom sektoru i promjena koje donosi umjetna inteligencija pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.

29. travanj 2024 17:06