Sveučilište u Zagrebu prošli su tjedan posjetili predstavnici Sveučilišta Camerino i Udruga talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj. Svrha radnog sastanka bila je uspostava međunarodne suradnje između tih akademskih ustanova te povezivanje s gospodarskim sektorom.
U čemu su potencijali suradnje i kako je poboljšati, ali i kakva je europska slika obrazovnog sustava, otkrio nam je prof. dr. sc. Flavio Corradini, rektor Sveučilišta Camerino.
• Sveučilište Camerino surađuje s mnogim sveučilištima i ustanovama diljem svijeta omogućavajući profesorima, istraživačima i studentima sudjelovanje na raznim istraživačkim projektima. Možemo li nakon vašeg posjeta očekivati sličnu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu?
- Nažalost, Sveučilište Camerino i Sveučilište u Zagrebu malo su surađivali, i to neformalno, no naš posljednji posjet bio je koristan za jačanje te suradnje. Raspravljali smo o nekoliko aktivnosti, primjerice o mobilnosti studenata u sklopu programa Erasmus ili izravno sa sveučilišta te mobilnosti profesora. Također želimo pokrenuti doktorske programe, razmijeniti iskustva i najbolju praksu u poduzetništvu te osnovati spin-off i startup-tvrtke s lokalnim talijanskim i hrvatskim tvrtkama. Na našem sveučilištu malo je hrvatskih studenata, a želimo da ih bude više. Naše države imaju zajedničke interese i mobilizacija će našem društvu dati dodanu vrijednost. Čvrsto vjerujem u internacionalizaciju obrazovanja u Europi. Zajedno moramo raditi na konsolidaciji europskog istraživačkog prostora.
• Kako ocjenjujete reformu obrazovanja, odnosno Bolonjski proces u Italiji?
- Glavni cilj tog procesa nije uskladiti nacionalne obrazovne sustave na europskoj razini, nego povećati transparentnost sustava visokog obrazovanja, olakšati priznanje diploma i akademskih kvalifikacija te mobilnost između institucija. Faza reforme nije bila nimalo laka. Danas mi se čini da je postignuta stabilna faza, čak i ako nema konsenzusa o tome. Kritičari Bolonjskog procesa i dalje će potkopavati njegovu kvalitetu naglašavajući da su novi nastavni programi sažete verzije dužih, prijašnjih programa. Ja i dalje imam pozitivno mišljenje o tom procesu jer vjerujem da treba reformirati europsko visoko obrazovanje. Bolonjski je proces revolucionaran i uvjeren sam da mu treba još neko vrijeme da se ‘uštima‘. Pritom je odgovornost svakog od nas da ga ubrza za punu provedbu.
• Italija je prolazila kroz veliku krizu. Kako su vaša sveučilišta prilagodila studijske programe i povezala se s potrebama realnog sektora?
- Talijanska se sveučilišta, kao i cijeli europski sveučilišni sustav, suočavaju sa strašnim razdobljem. Na državne rezove u financiranju svojih aktivnosti reagiraju različito: neka od njih povećavaju školarine, neka se oslanjaju na programe i sredstva EU, a neka su čak počela surađivati s privatnim sektorom.
• Kako je Sveučilište Camerino odgovorilo na promjene na tržištu rada?
- Odlučili smo se na globalni pristup, što podrazumijeva snažnu suradnju na lokalnom području i međunarodno djelovanje. O svim našim aktivnostima, a to su obrazovanje, istraživanje i inovacije te prijenos znanja i kompetencija, periodično se raspravlja na tri odbora. Jedan se sastoji od predstavnika tvrtki, drugi od općina, a treći od predstavnika glavnih sindikata. S njima raspravljamo o svojim aktivnosti i strategiji, što nam daje različite perspektive. Takav način rada dao nam je i zadovoljavajuće financijske rezultate.
• Je li to rješenje? Naime, europska sveučilišta općenito nisu povezana s realnim sektorom.
- To je točno. Još se mnogo toga treba i može učiniti. Ipak, imam osjećaj da se posljednjih godina nešto mijenja. Nekoliko se sveučilišta pokušava približiti tvrtkama i javnoj upravi, a to je i jasna želja Europske komisije. Uvjeren sam da je to pravi način jer je kulturni i ljudski kapital golem. Sveučilište Camerino nedavno je ponovno organiziralo interne poslovne procese kako bi se unaprijedila suradnja s okolinom. Imamo unutarnji ured za vezu u industrijom koji radi kao ured za prijenos znanja i tehnologije. Usporedno s unutarnjom reorganizacijom uložili smo u obrazovanje mladih naraštaja jer s novim potrebama proizlaze i nove profesije. Naš je zadatak slijediti nove faze društva. Osim toga, počeli smo s industrijskim doktorskim programima, u kojima studenti moraju upravljati industrijskim projektima. To je bila velika investicija za naše sveučilište, ali već smo u nekoliko godina počeli razvijati i provoditi prilično velike projekte iz segmenta istraživanja i razvoja. Osnovano je i nekoliko spinoff- i startup-tvrtki koje promiče i industrijski inkubator USI-CUBE.
• Istraživanja su korisna za klasičnu akademsku karijeru, ali također se mogu pretvoriti u dobar biznis. Kako profitirati od kombiniranja biznisa i znanosti, što biste savjetovali?
- Nekoliko je načina za promicanje proizvoda nastalih na temelju istraživanja u biznisu. Najuspješniji fenomen danas uključuju spinoff- i startup-tvrtke. One omogućuju da se istraživanje ili inovativne usluga pretvore u biznis. To je i izvrsna prilika za studente, istraživače i sveučilišta jer mogu razviti fascinantnu karijeru u poduzetništvu. Za Sveučilište Camerino to je bio vrlo uspješan proces. Učinkovitija suradnja s bankama sigurno će ga ubrzati.
• S obzirom na to i novu sliku obrazovnog sustava, koje su profesije budućnosti?
- Naše društvo gura nas na neke nove staze u odnosu na one na koje smo se naviknuli u prošlosti. Moramo pomno promatrati sve te promjene i reagirati jer bi bilo vrlo opasno nastaviti živjeti praveći se da se ništa ne događa. Vjerujem da u svakom dijelu života moramo izraziti najbolje od kreativnosti kako bismo pronašli inovativna rješenja za svoje organizacije i učinili ih učinkovitijima. Istraživanje i inovacije, obrazovanje i društvo pritom imaju važnu ulogu. Nova zanimanja već su proizišla iz novih potreba, kao što su inovacije i upravljanje inovacijama, upravljanje patentima i pravo intelektualnog vlasništva, upravljanje europskim projektima, logistika, odnosi s javnošću i marketing, koji u suvremenom društvu imaju temelju zadaću, liderstvo i menadžment. Trebamo malo pogledati i strateške dokumente vlastitih zemalja i Europske komisije. Moramo imati na umu da smo dio Europe i da postoje potpore za projekte na bilo kojem području razvoja. Obrazovanje je potrebno - uvijek!