U dvije intervencije HNB je potrošio više nego u prethodne dvije godine zajedno i smanjio devizne rezerve za četiri posto. Tomu treba dodati upozorenje da državne pričuve ne bi izdržale konverziju deviznih kredita u kunske. HNB očito s razlogom pokušava uplašiti javnost i političare
Dvije su se vijesti nekako poklopile skrenuvši pozornost (slučajno?) na možda posljednju crtu makroekonomske obrane/čuvara (prividne) stabilnosti države. Prva je HNB-ova devizna intervencija kojom je nedavno bankama prodao 172,7 milijuna eura (s intervencijom iz siječnja prodano mu je gotovo pola milijarde eura – više nego u cijele dvije prethodne godine, kad su se dogodile samo dvije intervencije ukupno ‘teške’ 455 milijuna prodanih eura). Druga je analiza HNB-ovih mogućih rješenja za slučaj švicarca, pri čemu bi jedan model devizne rezerve skratio na samo trideset posto sadašnje razine. Konkretno, riječ je o mađarskome modelu, konverziji svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune (to podrazumijeva i CHF i euro) prema tržišnome tečaju, što bi, kaže HNB-ova analiza, imalo ‘ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Hrvatske’, sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunoga gubitka kreditne sposobnosti zemlje.
Naime, analiza pokazuje da bi se međunarodne pričuve u tom slučaju smanjile za 73 posto, odnosno za čak 7,8 milijardi eura. Ponešto bi bilo bolje kad bi se konvertirali samo krediti u švicarcima – devizne pričuve pale bi za 30-ak posto ili 3,2 milijarde eura.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera