Zbog lošeg rada i provedbe politike fondova EU, Hrvatska će izgubiti 800 milijuna eura i to 2016 . minimalno 300 milijuna eura, a godinu kasnije 500 milijuna eura, upozorila je Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, detaljno predstavivši stanje korištenja fondova EU u Hrvatskoj.
U uvodnom dijeli Maletić se osvrnula na kohezijsku politiku EU. Za Hrvatsku je u razdoblju 2014.-2020. samo iz kohezijske omotnice predviđeno 8,4 milijardi eura, a dodaju li se tome sredstva poljoprivredne politike od 2,3 milijarde eura dolazimo do iznosa od 10,7 milijardi eura, što je više od pola godišnjeg proračuna Hrvatske. Iskustva zemalja članica pokazuju da je za stopostotno korištenje dodijeljenih sredstava potrebno imati dva puta više pripremljenih projekata. Drugim riječima, pojasnila je Maletić, za iskoristiti 8,4 milijarde eura potrebno je provoditi projekte u vrijednosti od 17 milijardi eura, što znači da je na godišnjoj razini potrebno provoditi projekte u vrijednosti većoj od dvije milijarde eura te investirati u dokumentaciju od tri do pet posto vrijednosti, odnosno minimalno 500 milijuna eura. Tih investicija u pripremu projekata u Hrvatskoj nema.
- Vlada se još uvijek nije pomakla s deset puta manje razine provedbe u visini od 200 milijuna eura projekata godišnje - istakla je Maletić.
Govoreći o korištenju sredstva po pojedinim programima, upozorila je da će zbog loše pripreme i provedbe projekata doći do značajnih gubitaka u naredne dvije godine. Od ukupno raspoloživih 1,3 milijarde eura koje trebaju biti potrošene do kraja 2016., na kraju 2014. još nije ugovoreno više od 300 milijuna eura, a kad se tome dodaju sredstva iz Schengenskog instrumenta dolazimo do iznosa većeg od 400 milijuna eura koji čeka na ugovaranje i potrošnju do sredine 2016. Stoga dolazimo do gubitka od minimalno 300 milijuna eura u 2016., te gotovo duplog gubitka u 2017.
U 2014. je na raspolaganju dodatnih 900 milijuna eura koji trebaju biti potrošeni do kraja 2017.
- Vlada je daleko od iskorištenja sredstva iz IPA-a i fondova iz prve polovice članstva, a Hrvatskoj se svake godine otvaraju nova alokacijska sredstva koja se moraju iskoristiti tri godine nakon dodjele. Do kraja 2013. trebale su biti završene pripreme za ugovaranje 900 milijuna eura iz 2014., a dodijeljena sredstva iz 2007.-2013. trebala su najkasnije do kraja 2013. biti ugovorena. Međutim, stvarno stanje je daleko od planova – napomenula je Maletić.
Osvrnula se na pretpristupno razdoblje te dala detaljan pregled po svakom programu i minimalne gubitke koji se očekuju, a koji potvrđuju da je sustav korištenja fondova EU značajno usporen.
Nerealizirani planovi Vlade još su jedan dokaz sigurnog gubitka sredstva, smatra Maletić. Vlada je, naime, u lipnju 2013. donijela odluku o žurnoj pripremi osam prioritetnih projekata. No značajan dio ugovora još uvijek nije sklopljen; ugovoreno je tek 27 posto. U svibnju 2014. pak je Vlada definirala novi popis projekata te je do kraja 2014. ugovoreno tek pet posto.
- Vlada sama sebi definira planova koje onda ne ispunjava. Ističe probleme javne nabave i puno žalbi. To pokazuje da se loše pripremaju natječaji jer se otvara prostor za žalbe. Ključni je problem što se nedovoljno ulaže u pripremu projekata i nedovoljni su kapaciteti. Mali krug ljudi se bavi velikim poslom koji treba raspodijeliti kroz čitav sustav. Želimo ukazati da ovaj sustav ne može ići dalje na ovaj način i da Hrvatska gubi ogromna sredstva. Vlada nema dovoljno znanja o fondovima EU i od šume ne vidi drveće. Želja nam je da se ubrzaju, a ne da svake godine hrvatskoj javnosti nabrajaju uvijek iste projekte – poručila je Maletić.