Još od 2000. godine GfK kontinuirano prati korištenje bankarskih usluga, kao i tržište osiguranja u zemljama srednje i istočne Europe. Rezultati istraživanja ukazuju na vrlo različite navike u korištenju kredita i štednje u različitim zemljama.
Rezultati o korištenju kredita i štednje ukazuju na razlike među zemljama Srednje i Istočne Europe. Grupa od četiri zemlje jasno se izdvaja od ostalih: Češka, Slovačka, Njemačka i Austrija. Ne samo da su to jedine zemlje u kojima više od polovice stanovništva ima neki oblik štednje, nego su to i jedine zemlje u kojima ima znatno više ljudi s nekim oblikom štednje u odnosu na one koji imaju neku vrstu kredita u banci. Njemačka i Austrija u tome predvode, a kod kojih je odnos štednja:krediti - 3:1, dok u Slovačkoj i Češkoj ima dva puta više „štediša“ u odnosu na one koji imaju ugovoren kredit u banci.
U svim ostalim zemljama štednja je značajno manje zastupljena (od 3% u Srbiji do 22% u Sloveniji). U većini tih zemalja veći je udio ljudi koji imaju kreditna zaduženja nego udio ljudi koji imaju neku vrstu štednje.
Najmanju razliku između udjela ljudi koji imaju kreditna zaduženja i onih koji imaju neku vrstu štednje nalazimo u tri zemlje: Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji (oko 20%). U ostalim zemljama značajno je veći udio onih koji imaju kredite.
Srbija, Ukrajina i Turska zemlje su koje odskaču od ostalih po zastupljenosti kredita u odnosu na štednju; odnos dug/štednja - 4,7, 3,3 i 3,0. Srbija je zemlja s najmanjim brojem ljudi koji štede u bankama; samo njih 2,6% izjavilo je da ima neki oblik štednje u bankama.
„Neke manje razvijene zemlje s liste imaju i manji udio ljudi koji posluju s bankama (manji udio klijenata banaka). Nadalje, moguće je da ljudi štede na druge načine, a ne štedeći u bankama“ – objašnjava Rastislav Kocan – regionalni voditelj u GfK i dodaje: „Ovo može biti i tržišna prilika, prilika za razvoj određene kategorije proizvoda. Općenito govoreći, proaktivnim pristupom s prilagođenim proizvodima u kategorijama kredita i investicija, može se postići rast na tržištu. Ljudima treba nuditi razne opcije, prilagođene njihovima potrebama i zahtjevima. Svi mi analiziramo različite opcije koje se nude na tržištu, prije nego što donesemo odluku o nama najpovoljnijoj. Banke ne nude više samo jedan generički proizvod; sada se nudi paleta različitih proizvoda.“
Potencijal za rast postoji i na drugim tržištima npr. u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Poljskoj gdje je udio korištenja i kreditnih i štednih proizvoda ispod prosjeka. Međutim, još uvijek su u kategoriji „zdrave“ uravnoteženosti kreditnih zaduženja i štednje s druge strane.
U Hrvatskoj 18% građana štedi u banci. Oročena štednja u banci ujedno je i najzastupljeniji vid štednje, ali i onaj koji se najčešće preferira. Hrvati u podjednakoj mjeri preferiraju i kupovanje stana / kuće kao oblik štednje ukoliko ga mogu i realizirati. Zanimljivo je da četvrtina građana navodi „čuvanje novca kod kuće“ kao preferirani vid štednje.
S druge strane, 21% građana ima ugovoren neki kredit u banci. Na žalost, dugotrajna ekonomska kriza, dovela je i do povećanja udjela onih koji više nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditne obaveze. Npr. 2009. taj je udio iznosi 2%, a sada se penje na 5%. Sve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a njih više od 50% smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti.