Podaci za međunarodnu robnu razmjenu za prosinac oslikavaju mješovita kretanja u posljednjem kvartalu prošle godine. Pored očiglednog jenjavanja inflacije cijena roba, smanjenje robnog izvoza od 10,7 posto godišnje posljedica je snažnog usporavanja proizvodnje izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara (motornih vozila, kompjutera, elektronike i optičkih proizvoda), tekstilnih proizvoda, drvne industrije te prerađenog duhana, piše glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Među sektorima više dodane vrijednosti ipak ohrabruje snažan rast izvoza farmaceutike te električne opreme. Snažan rast zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima od 5,9 posto godišnje (povrh 15,4 posto u studenom) u kombinaciji s usporavanjem proizvodnosti rada u industriji potvrđuje slabljenje (inozemne) potražnje, kao i prethodnu stabilizaciju u lancima dobave uoči aktualne Sueske krize. Daljnja integracija u globalne lance vrijednosti po ulasku u euro područje također doprinosi kontra-cikličkom kretanju izvoza i zasigurno je djelomično amortizirala pad robnog izvoza u odnosu na dinamiku u mnogim ekonomijama CEE regije.
S druge strane, pad robnog uvoza od 14,2 posto godišnje je posljedica visoke baze, pada cijena energenata te određenih ušteda u efikasnosti potrošnje energenata, no snažno ubrzanje realnog rasta trgovine malo već je donijelo preokret kod uvoza potrošačkih dobara i naročito transportnih sredstava (između ostalog, osobnih automobila). Kako bilo, piše HUP-ov ekonomist, zahvaljujući relativno snažnijem padu robnog uvoza u četvrtom kvartalu (-11,8 posto) u odnosu na izvoz (-7,9 posto), neto razmjena s inozemstvom u posljednjem kvartalu prošle godine na rast BDP-a djeluje pozitivnije nego se ranije očekivalo.
– S obzirom na snažno realno ubrzanje trgovine na malo u prvom kvartalu (+7,6 posto godišnje), oporavak industrije nakon malog pada u trećem kvartalu 2023. godine, ubrzanje rasta investicija te spomenuti utjecaj neto izvoza, u četvrtom kvartalu 2023. godine očekujemo rast BDP-a od 3,3 posto, što je ubrzanje rasta u odnosu na 2,8 posto zabilježenih u trećem kvartalu prošle godine. Sve to implicira rast od 2,6 posto na razini cijele 2023., po čemu Hrvatska ostaje pri samom vrhu na razini EU za što je u mnogome zaslužno robusno tržište rada te svojevrsni potrošački boom, koji će se još neko vrijeme nastaviti – zaključuje Stojić.