Ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla su na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla pred-pandemijske rekorde zabilježene 2019. godine. Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardi eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u ovotjednoj analizi.
Neupitno je da u rastu prihoda veliku ulogu igra prosječni skok cijena od 14,3 posto u špici lanjske sezone od lipnja do rujna nastavno na skok cijena za 13,3 posto u 2022., kao i brži iznadprosječni rast cjenovno-izdašnijih hotelskih noćenja (+7,4 posto u 2023. nakon +46,0 posto u 2022.). Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU te među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu. To valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avio-letova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na pred-pandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije
Dobri trendovi se nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine s obzirom na rast inozemnih turističkih noćenja od 18 posto na godišnjoj razini uz 22,7 posto veću vrijednost fiskaliziranih računa (+16 posto u trgovini malo), dok je inflacija u prvom kvartalu gotovo 10 posto viša u odnosu na prvi kvartal 2023. godine. Svjedočimo i realnom rastu plaća od 9 posto godišnje, pri čemu značajne povišice u javnom sektoru tek trebaju ući u statistiku, kao i ubrzanju rasta nenamjenskih potrošačkih kredita (nominalno +12,5 posto godišnje), sve u korist realnog rasta trgovine malo u prvom kvartalu od oko 10 posto godišnje.
Profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi je, međutim, znatno smanjena. Naime, u 2023. godini, udio operativne dobiti EBITDA-e u ukupnom prihodu je smanjena za 4 postotna boda u odnosu na 2022. (s 31,1 posto na 27,2 posto). U usporedbi s 2021. godinom EBITDA marža pala je za 9 postotnih bodova. U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru.
Unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan pa ne iznenađuje da sektor putovanja iz indeksa Eurostoxx600 bilježi rast od 7,2 posto (Eurostoxx600 +5,8 posto). Rezultati bi ove godine mogli biti još bolji jer je booking u EU tek lani dosegnuo pretpandemijske razine, svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja u MICE segmentu, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljana.
Hrvatska ima svega 15 posto ili efektivno samo 9,5 posto kreveta u hotelskom smještaju (kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj – vikendice) za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.
Posljedica je i relativno niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu. U Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura.
graf
Za ubrzanje investicija ključni regulativa i koncesije
Iako snažan rast turističke potražnje u EU podupire očekivanja o nastavku rasta prihoda hrvatskog turizma prema razini od 16 milijardi eura u 2024. godini, tempo rasta je iz nekoliko razloga neodrživ. Već smo tijekom druge polovine prošle godine zabilježili stagnaciju izvoza usluga (-0,2 posto godišnje), što s obzirom na snažan rast izvoza IT usluga, upućuje na realni pad prihoda od turizma.
Naime, postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja u ukupnom smještaju u Europskoj Uniji i na Mediteranu, a kojeg pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta. To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu.
Zakon o turizmu po prvi put adresira prekomjerni turizam. Pokretan je naime nabujalim obiteljskim i nekomercijalnim smještajem za kratkoročni najam, koji agresivno koristi infrastrukturu te nepovratno ruši konkurentnost destinacije. Za pokretanje značajnog investicijskog ciklusa u turizmu ključna je regulativa, investicijski-atraktivan model zakupa turističkog zemljišta, a naročito brza operacionalizacija Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
Značajna novina Zakona o pomorskom dobru je institut ‘koncesije na zahtjev’, no nužno je kroz podzakonske akte definirati otvorena pitanja, naročito u pogledu zemljišta u kamping segmentu u temeljnom kapitalu društva naknadno proglašeno pomorskim dobrom, kao i obavljanja komercijalnih aktivnosti na pomorskom dobru. Korisnicima je nužno omogućiti jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima. Također je potrebno precizno i fer regulirati status imovine koja je nakon završetka pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra. Kvalitetno reguliranje pomorskog dobra je preduvjet razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Hrvatski turizam će se i narednih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja. Lani je u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50-55 tisuća.