Austrijski Raiffeisen Bank International (RBI) odgađa planove o odlasku iz Rusije, tvrde upućeni izvori, a austrijski dužnosnici pokušavaju banku zaštititi od pritiska regulatora u eurozoni i američkih vlasti zaduženih za nadzor sankcija.
RBI je planirao izdvojiti rusko poslovanje zbog pritiska Europske središnje banke (ECB) i istrage američkog ministarstva financija koje provjerava moguće kršenje sankcija.
Austrija i RBI zapravo se opiru izdvajanju, u nadi da će rat u Ukrajini uskoro završiti, rekli su izvori.
Austrijski dužnosnici pojačano brane domaću banku u Europi i Washingtonu, tvrdeći da u Rusiji i dalje posluju i drugi zapadni zajmodavci, rekli su izvori.
RBI još nije regulatorima u ECB-u iznio plan o izlasku iz Rusije, rekla su dva izvora, pa je malo vjerojatno da će ga provesti u djelo do rujna.
Čekanje dozvola
Banka planira čekati dozvolu ECB-a i tek tada tražiti zeleno svjetlo od dioničara, što bi moglo potrajati mjesecima, objašnjavaju izvori.
Osim toga, plan moraju odobriti i ruska središnja banka i ministarstvo financija, a u slučaju prodaje i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ruske vlasti jasno su pak dale do znanja RBI-ju, koji u Rusiji ima oko 2.600 korporativnih klijenata i četiri milijuna vlasnika štednih računa, da žele da ostane jer omogućuje međunarodna plaćanja, rekao je jedan od izvora.
Glasnogovornik RBI-ja rekao je da će nastaviti s postupkom prodaje odnosno izdvajanja ruskog poslovanja, dodavši i da ustraju u odluci o smanjivanju poslovanja u Rusiji.
Sukob
Međutim, tempo provedbe nauma o napuštanju ruskog tržišta doveo je RBI u sukob s ECB-om, nadležnim regulatorom u eurozoni, koji inzistira na odlasku ne samo austrijskog zajmodavca, već i talijanskog UniCredita.
Talijanska banka odbila je komentirati svoje planove.
ECB je RBI-ju sugerirao da zbog mogućih problema s poslovanjem u Rusiji ne isplaćuje dioničarima dividende u ovoj godini, rekao je jedan od izvora.
Alternativa bi bila prodaja poslovanja, koja bi banci oslobodila četiri milijarde eura kapitala. No, potragu za kupcem otežat će neizvjesnost nakon ‘marša‘ paravojne postrojbe Wagner na Moskvu, koji je uzdrmao rusku poslovnu elitu, tvrdi izvor.
Ako se RBI odluči za izdvajanje, njegovi dioničari, većinom austrijske banke, postali bi vlasnici nove tvrtke i dobili bi po jednu njezinu dionicu za svaku dionicu RBI-ja. Dionice nove tvrtke bile bi uvrštene u kotaciju bečke burze.
Još nije poznato bi li nova tvrtka bila uistinu neovisna o RBI-ju, što bi odredilo hoće li je nadzirati Austrija ili ECB.
Izvor upoznat s razmatranjima u ECB izjavio je u svibnju da bi to ovisilo o stupnju povezanosti RBI-ja i nove tvrtke.
Razgovori s ECB-om
Nadležni austrijski dužnosnici podupiru RBI i udvostručuju nastojanja da je zaštite od pritiska.
Guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann izrazio je predsjednici ECB-a Christine Lagarde zabrinutost zbog pritiska na RBI, rekla je jedna osoba upoznata s razgovorima.
Austrijska središnja banka i ECB odbili su komentirati tu informaciju.
Raiffeisen se također suočava s pritiskom Washingtona i dostavio je Uredu za kontrolu inozemne imovine (OFAC) u sastavu ministarstva financija podatke o transakcijama u Rusiji.
Raiffeisen je priopćio da poštuje sankcije i da surađuje s OFAC-om.
‘Austrija nije iznimka‘
Austrijski ministar financija Magnus Brunner razgovarao je sredinom lipnja s najvišim dužnosnikom američkog ministarstva financija za sankcije Brianom Nelsonom, naglašavajući suradnju, rekao je izvor upućen u temu.
Drugi izvor rekao je da je ministar pozvao SAD da ne podvrgavaju RBI pritisku.
Glasnogovornik austrijskog ministarstva financija naglasio je da u Rusiji posluju i druge europske banke.
"Banka ne može napustiti takvu zemlju preko noći", rekao je glasnogovornik ministarstva, kritizirajući, kako je rekao, širenje dojma da je Austrija iznimka.
I ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg izjavio je u svibnju da u Rusiji i dalje posluju i mnoge druge zapadne banke. RBI je važan zajmodavac i u Ukrajini, naglasio je tom prilikom austrijski ministar.