Lidertrend
StoryEditor

Omnibility - Vrijeme je da brendovi počnu ciljati i na osobe s invalidnošću

25. Lipanj 2021.
Bez obzira na sektor, brendovi bi trebali početi usmjeravati pozornost na ljude s invalidnošću jer jedan od pet njihovih potrošača živi s nekom fizičkom ili mentalnom teškoćom. Prihvaćanje trenda nije samo prilika da prošire svoju ciljanu skupinu već i da ojačaju vlastiti brend te ponude kupcima dodanu vrijednost, a oni će to, pokazalo se svaki put, rado nagraditi

Nedugo nakon što je nakon burne utrke zasjeo na mjesto predsjednika SAD-a, Joe Biden javnosti je predstavio plan američkog oporavka. Među ostalim, s financijskim je poticajima i programima odlučio pomoći pogođenima pandemijom i osobama s nekim oblikom fizičkog ili mentalnog oštećenja.

Kako su prenijeli mediji, Bidenov je cilj olakšati život 61 milijuna Amerikanaca s invalidnošću te im omogućiti što veću participaciju u društvenim procesima. Osim što je Biden, kao jedan od najmoćnijih političara na svijetu, napokon adresirao probleme osoba s invalidnošću, tim su putem krenuli i neki globalni brendovi.

Kako pišu znalci iz Trendwatchinga, brendovi koji drže do sebe odlučili su dati svoj doprinos pokretima poput #metoo, Black Lives Matter ili pak akcijama LGBTQ+ skupine, a sada se polako, ali sigurno okreću toj ranjivoj skupini društva kako bi joj olakšali i uljepšali život. Budući da je broj takvih kampanja, projekata i novih proizvoda/usluga sve veći, trendwatcheri su taj novi potrošački trend nazvali – omnibility.

Četiri pokretača

Kako su zapisali u svom izvještaju, četiri su ključna pokretača tog trenda. Za početak, posljednjih su mjeseci korisnici društvenih mreža zasukali rukave i krenuli u kampanju destigmatizacije invalidnosti. Vođe tog pokreta su influenceri s invalidnošću koji na svojim profilima dijele detalje iz svoga privatnog života kako bi što šira publika dobila uvid u to kako je živjeti s određenim oštećenjem te s kojim se izazovima susreću. Pritom hvale određene brendove koji im olakšavaju svakodnevne izazove, zbog čega su se i kompanije uključile u taj proces destigmatizacije u virtualnom svijetu.

Drugi i prilično bitan pokretač trenda su potezi neki vlada poput spomenutog Bidena, koji je odlučio uložiti 12 milijardi dolara u projekte i programe namijenjene osobama s invalidnošću. U Latinskoj se Americi također sve češće u javnom diskursu govori o toj problematici, a Europska unija nedavno je predstavila usavršenu direktivu Web Acccessibility, kojom planira poboljšati proces digitalizacije u svim segmentima društva.

Nadalje, trendwatcheri ističu i pandemiju, koja je potaknula brendove da se bolje brinu o zdravstvenom stanju šire publike. Tu novootkrivenu svrhu pozdravljaju potrošači – 53 posto Amerikanaca izjasnilo se da podržava brendove koji se brinu o zdravlju i mentalnom stanju svojih potrošača.

Na kraju, tu je i spektakularni tehnološki napredak koji omogućava brendovima da ponude proizvode i usluge koji su prije bili nezamislivi. Pritom, tu nije samo riječ o futurističkim uređajima koja su u stanju pročitati i nečije raspoloženje, već o aplikacijama, AR i AI tehnologiji koja poboljšava kvalitetu života ljudi bez obzira na njihove sposobnosti.

Neki dobri primjeri

Kako bi ilustrirali kako primjena trenda izgleda u praksi, trendwatcheri su izdvojili nekoliko primjera brendova koji svojim inovacijama pomažu ljudima s invalidnošću. Tako, primjerice, tehnološki startup Cognixion ima misiju 'dati glas' ljudima koji pate od bolesti motornog neurona (ALS). Njegove specijalne slušalice prate elektroničke impulse u mozgu, a onaj tko ih nosi može navigirati internim sučeljem te odabrati određene fraze ili 'sklapati' vlastite rečenice. Odabrani tekst uređaj može 'izgovoriti' ili ga predstaviti u pisanom obliku koji se onda prikazuje na ekranu.

U veljači ove godine Microsoft je pozvao gejmere s invalidnošću da testiraju igre te sa zajednicom podijele svoja iskustva i komentiraju jesu li naišli na neke problematične opcije ili izazove tijekom igranja. Cilj kompanije je iskustvo igranja igrica na konzoli Xbox ili računalu učiniti jednakim za sve.

Brend dezodoransa Degree je pak prvi koji prilikom osmišljavanja proizvoda misli i na osobe s fizičkim ograničenjima. U travnju ove godine lansirao je beta verziju proizvoda Degree Inclusive, koji je specijalno dizajniran za osobe koje imaju ograničeni hvat ili nemaju ruku. Njegov proizvod lakše se drži u ruci, ima magnetni zatvarač, a roll-on je širi od uobičajenog te se tako lakše aplicira.

Telekomunikacijski operater iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – Etisalat na Svjetski dan svjesnosti o autizmu lansirao je, kako su je u njemu nazvali, autism-friendly ekstenziju svoje web-stranice. Korisnici mogu na njoj mijenjati boje, sakriti irelevantne prozorčiće i 'ugasiti' skočne prozore/reklame te tako surfati stranicom sa što manje osjetilnih podražaja.

Trendwatcheri su pohvalili i projekt popularnog Starbucksa, koji je jedan svoj restoran u jednom seulskom sveučilištu prilagodio osobama s invalidnošću. U njemu su, primjerice, postavili uređaje koji glas pretvaraju u tekst, jelovnike na Brailleovom pismu (brajici), a svaki zaposlenik poznaje osnove znakovnog jezika.

Kako im olakšati

Nestélova kompanija Maggi se pak udružila s brazilskom fondacijom Dorina Nowill i lansirala kulinarski vodič za slijepe i slabovidne osobe. Na 130 stranica vodiča mogu se pronaći reljefne ilustracije jela te tekstovi na brajici. Također, na pojedinim stranicama nalaze se i glasovne upute za kuhanje te QR kodovi koje korisnici mogu skenirati i preko pametnih telefona čuti audiotranskript teksta.

Kako su ti primjeri pokazali, brendovi, bez obzira na sektor, trebali bi početi pozornost usmjeravati na ljude s invalidnošću jer jedan od pet njihovih potrošača živi s nekom fizičkom ili mentalnom teškoćom. Kako populacija stari, taj će se udjel povećavati tako da nema razloga čekati nišne brendove (specijalizirane za tu ciljanu skupinu) da povuku određeni potez nego reagirati odmah, učiniti bilo što što će takvim potrošačima olakšati život.

Također bi trebali imati na umu da je inkluzivan dizajn zapravo univerzalan dizajn – od njega svi imaju koristi, a ne samo osobe s invalidnošću.

Kako bi potvrdili tu tezu, trendwatcheri ističu uslugu DHL-a koja je inicijalno osmišljena kako bi osobama s invalidnošću pomogla u procesu dostave paketa. Ta usluga komunikacije obogaćena AI tehnologijom pokazala se punim pogotkom za sve kupce, a ne samo za ranjivu ciljanu skupinu. Na sličan način dobrim se potezom pokazala tehnologija pametnog sata kompanije Apple – Assistive Touch koja korisnicima omogućava da upravljaju uređajem pomakom ručnog zgloba.

Kako zaključuju trendwatcheri, prihvaćanje trenda omnibility nije samo prilika brendovima da prošire svoju ciljanu skupinu već i da ojačaju vlastiti brend te ponude kupcima dodanu vrijednost, a oni će to, pokazalo se svaki put, rado nagraditi.

05. svibanj 2024 06:12