10. svibanj 2020.

Popularni online predavači: Neki su profesori jednostavno digitalniji od drugih

Online nastava je postala nužnost, nešto bez čega se ne može, no, realno, predavanja ili bar neki njihovi oblici već su odavno trebali biti dostupni internetom   

Teško da će učitelji uzeti kruh influencerima po instagramu, no digitalni znalci među njima gotovo misionarski šire svoj edukativni utjecaj. Vjeruju da je budućnost učenja hibridna

Trenutačna situacija prisilila je sve obrazovne institucije da se prebace na online nastavu. To je postala nužnost, nešto bez čega se ne može, no, realno, predavanja ili bar neki njihovi oblici već su odavno trebali biti dostupni na internetu. U ovoj situaciji neki se snalaze bolje, neki lošije, a neki su već odavno online i postali su svojevrsne digitalne zvijezde za svoje učenike i studente.

Suhoparna matematika

Pionir digitalnog predavanja u Hrvatskoj mogao bi biti Toni Milun, splitski profesor matematike koji je prije devet godina svoje znanje iz matematike i statistike počeo dijeliti internetom.

image
Toni Milun
foto Ratko Mavar

– Ideja da snimam videa iz matematike i statistike nije moja, to je palo na pamet mom bivšem studentu Nikoli Mujdžiću. Pozvao me u proljeće prije točno devet godina na kavu, predložio da snimamo videa i odmah je podijelio poslove: moj je dio sadržaj – odabir videa, a njegov vođenje internetske stranice. Tri dana nakon kave našli smo se i snimili prvi video njegovim telefonom – započinje svoju priču Milun.

Prije devet godina malotko je razmišljao tako, a ni njih dvojica nisu mogla zamisliti u što će se razviti taj projekt s kave. Povod je, kaže Milun, bio snimati gradivo za studente koji katkad izostaju s nastave kako ne bi zaostajali i kako bi se u svakom trenutku mogli vratiti na gradivo ako im zatreba. Počeli su sa snimanjem videa u kojima je Milun rješavao zadatke s nastave.

– Studenti su bili oduševljeni. Oni koji nisu bili na nastavi, pogledali bi videa, a i oni studenti koje nisu uspjeli sve razumjeti ponovili bi gradivo. Moram reći da se broj bodova studenata povećao za desetak posto u odnosu na prethodnu godinu. Nakon nekoliko mjeseci odlučio sam snimati videa i za srednjoškolce, a poslije i za učenike osnovnih škola. Reakcije su i dandanas vrlo dobre, još dobivam e-poruke zahvalnih učenika i roditelja – kaže Milun.

U to vrijeme nije očekivao da će njegovi videouradci dosegnuti toliko mnogo ljudi. Očekivao je pedesetak pregleda na dan, no vrlo brzo taj je broj dnevnih pregleda prešao deset tisuća. To je bilo neočekivano jer su matematika i statistika prilično suhoparni predmeti i teško ih je voljeti. To vam može potvrditi i pisac ovih redaka, no Toni ih voli baš kakve jesu i prihvaća da je u manjini.

– Baš zbog toga nastojim unijeti malo života i praktičnih primjera kad predajem. Također mislim da je tajna uspjeha u tome što predajem spontano, ne pazim na izgovor, govorim kao da razgovaram s prijateljem. Nastojim sve jednostavno objasniti koristeći se jednostavnim rječnikom, čak i po cijenu lapsusa – objašnjava Milun.

Pokusi iz Splita

Čini se da je Split grad iz kojega dolaze profesori koji znaju što budućnost donosi i voljni su svoje znanje dijeliti sa širom zajednicom. Iz Splita je i profesor fizike Željan Kutleša, koji se već kao student počeo baviti izradom praktičnih videovodiča i snimanjem pokusa, a radi to i danas, i to prilično uspješno.

image
Željan Kutleša
foto
---

– Glavni povod masovnom snimanju pokusa bilo je nezadovoljstvo trenda animiranja pokusa koje sam vidio na nacionalnom portalu Nikola Tesla, zato sam odlučio stvoriti niz videozapisa pokusa. Vodio sam se jednostavnim pitanjem: zašto animirati ako možemo snimiti pokus? – kaže Kutleša i dodaje kako je htio dokazati da za stvaranje baze videozapisa nisu potrebni veleban studio i golem novac uložen u projekte koje financira Europska unija. Za razliku od Miluna profesor Kutleša kaže da su reakcije na njegov rad bile različite. Dok su, naravno, učenici i neki kolege bili oduševljeni pokusima i trudom uloženim u njihovo snimanje, za koje je katkad potrebno i nekoliko sati i više desetaka ponavljanja, bilo je i onih koji su mislili da je 'plaćenik', tj. da je plaćen za svoje pokuse. Nažalost, nije, ali i da jest, zar bi to bilo loše?

– Nakon mnogih godina rada shvatio sam da su važne jedino reakcije mojih učenika. Ako biste njih pitali koja im je prva asocijacija na mene, odgovori bi bili visina i snimanje pokusa na YouTubeu. To je glavni motiv da iz dana u dan nastojim postati što bolji snimatelj pokusa – kaže Kutleša.

Povrat ulaganja

Dvojica splitskih profesora našla su način kako privući mlade da uče i dok nisu u predavaonicama. Dok se Milun orijentirao na one malo starije, Kutleša je odlučio približiti fiziku mlađima. No i jedan i drugi na različite su načine doprli do mladih glava, što je katkad vrlo teško, posebno u online svijetu u kojem su na jedan klik miša dostupne razne distrakcije. Zbog toga je velik uspjeh kad se netko priključi na internet i odluči širiti svoje znanje u tom svijetu nauštrb zabave, memova, influencera i sličnog. Kutleša kaže da se ulogom youtubera spustio u njihov mladi svijet i da je i to jedan od razloga zbog kojih njegovi videouradci daju rezultate.

– Uvijek sam smatrao jedno: koliko učenicima dajete, toliko će vam vratiti. Svakodnevnim traženjem novih ideja i pokusa obogatio sam svoju nastavu u učionici, YouTube je samo dodatak toj nastavi. Ovo iskustvo izgradilo me kao učitelja i donijelo mi dodatno poštovanje učenika i kolega. Vjerujem da sam gotovo svakodnevnim objavama po društvenim mrežama inspirirao i neke kolege za nove pokuse u nastavi fizike – dodaje Kutleša.

Ipak, i on i Milun slažu se da je budućnost učenja u predavaonicama i učionicama te nekoj vrsti hibridne nastave.

Naravno, učenici osnovnih škola trebali bi, prije svega, biti fizički prisutni, a srednje škole i fakulteti mogli bi primjenjivati hibridnu nastavu. Milun vjeruje da je upravo takav sustav učenja budućnost nastave. Hibridna nastava kombinirala bi predavanja uživo, online nastavu i projekte
.
– Recimo, u uvodnom​ predavanju uživo daju se temelji, slijedi online nastava u kojoj studenti proučavaju gradivo u svom vremenu, u terminu kad njima odgovara. Nastava će se još povremeno održati na fakultetu za sve studente, ali prevladava konzultativna nastava koja se može održavati online. Studenti pritom rade na projektu vezanom uz gradivo. Onda se na kraju opet​ uživo​ nađemo svi zajedno: studenti predstavljaju projekte koje su izradili, a ostali studenti komentiraju, postavljaju dodatna pitanja. To je budućnost obrazovanja kako ga ja vidim, i to vrlo bliska budućnost – govori Milun.

Željan Kutleša, profesor fizike:
- Hrvatsko školstvo mora ozbiljno razvijati bazu objekata učenja (videozapisi, fotografije,…) kako bi se učitelji mogli njima služiti i slagati vlastite lekcije. Kod nas se to razvija kozmetički unatoč silnim uloženim novcima iz EU fondova Krovne institucije moraju voditi računa o svojim učiteljima koji su autori velikih baza materijala. Pitanje je kada je se opet naći entuzijast koji će to u kuhinji besplatno snimati i dijeliti s kolegama

---

Kutleša je, ipak, orijentiran na mlađe pa kaže da je njegova budućnost u učionici. Naime, vidi koliko u ovih sedam tjedana online nastave učenicima nedostaju i kolege i učitelji.

– Trenutačno je najveća vrijednost mojih videozapisa to što me učenici mogu dva puta na tjedan vidjeti, čuti moj pozdrav i živu riječ upućenu njima. To je im sada psihološki vrlo važno – zaključuje Kutleša.

Primjeri s faksa

I na fakultetima, koji su veliki kolektivi, u ovim izvanrednim situacijama iskoče neki profesori koji se prirodnije snalaze u digitalnom okružju.

image
dr. sc. Vatroslav Škare
foto

Takav je primjer i dr. sc. Vatroslav Škare, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U trenutku kad se svijet uvelike promijenio najuspješniji profesori dodatno se povezuju sa svojim studentima. Razumiju njihove izazove, strahove i želje da i u tom razdoblju uče i napreduju.

– Bez obzira na uloženo vrijeme u pripreme i dobro upravljanje tehnologijom, za uspjeh online iskustva predavanja ključne su aktivnost studenata i njihova želja da iz tog iskustva izvuku što više. Zato im mnogo hvala što su pridonijeli da imamo ovako dobre rezultate – ističe Škare.