Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koji se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dao je Zvonimir Troskot, kandidat Mosta.
Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Mostov gospodarski plan je svojevrsni 'hodogram' kako Grad, koji je financijski i gospodarski na koljenima, ponovno podignuti i kako osigurati održivi gospodarski rast za dobrobit svih Zagrepčanki i Zagrepčana. Javnosti nije poznato ukupno zaduženje Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga te tvrtki u gradskom (su)vlasništvu. S obzirom na dosadašnje netransparentno gospodarenje Gradom, prvo ćemo utvrditi financijsko stanje i o tome obavijestiti građane. Potom ćemo krenuti u zaustavljanja javnih nabava, poput one za Gornjogradsku gimnaziju, gdje se javna nabava preplaćuje najmanje za 1600 eura po četvornom metru, u odnosu na tržišnu cijenu, što bi Grad koštalo 80 milijuna kuna više nego je realno.
Plan nam je privlačenje stranih i domaćih poduzetnika različitim poreznim olakšicama. Gradski ured za apliciranje i povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske Unije biti će zadužen da podupire nove investicije. Treba reći da je danas Grad Zagreb na samom dnu kada je riječ o povučenim sredstvima iz EU fondova, a vrlo vjerojatan razlog tome su česte interne revizije iz Bruxellesa koje kontroliraju kanale povučenog i potrošenog novca za projekte za koje su sredstva i zatražena. Nedavno smo predstavili i novi model za mjeru „roditelj-odgojitelj“ odnosno mjeru koja njenim korisnicima omogućuje rad na pola radnog vremena ili korištenje mjere za samozapošljavanje, uz primitak proporcionalne naknade u obliku drugog dohotka. Ovo su samo neke od točaka programa na temelju kojeg planiramo i prihodima i rashodima Grada Zagreba upravljati odgovorno, s ciljem smanjenja prekomjernog trošenja. Ako bih morao opisati naš program s dvije riječi, bilo bi to uslužno upravljanje.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Mislim da nas čeka velik posao rekonstrukcije gradskih troškova kako bi Zagreb mogao živjeti punim plućima. Planiramo uvesti četiri razine revizije - eksternu, internu, državnu i EU internu reviziju, te Ured za sprječavanje pranja novca iz gradskog proračuna, budući da namjeravamo dosta novaca povlačiti iz fondova Europske Unije. Jedini od svih kandidata i stranaka smo najavili i osnivanje Ureda za sprječavanje pranja gradskog novca kojim bi dodatno osigurali snažne kontrolne mehanizme. Plan nam je posebno se usredotočiti na javne nabave i analizu svih dobavljača i njihovih ugovara koji su ranije dobivali natječaje. Namjeravamo provesti dubinsku financijsku i pravnu analizu ugovora i transakcija kojima ćemo obuhvatiti i sve one troškove koji se potencijalno nalaze u ladicama i nikada nisu evidentirani u knjigama.
Osim toga, plan nam je od Zagreba napraviti poduzetnički inkubator te ohrabriti i educirati građane kako bi Zagreb postao grad poduzetnika, koji daje dodatnu vrijednost za svoje sugrađane. Jedan od osnovnih koraka je digitalizacija grada kroz naš projekt Pametni grad pomoću kojega ćemo građanima dati mogućnost da sudjeluju u gradskim odlukama.
Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?
- Obnovi Zagreba pristupit ćemo po uzoru na velike metropole, a nama je najbliža Beč. Pokrenut ćemo snažni ekonomski potencijal koji Grad Zagreba ima. Ono što je prijeko potrebno u samom procesu obnove jest što hitnije provođenje procesa valorizacije oštećenih zgrada koje su stradale u potresu uz paralelnu 3D digitalizaciju i vizualizaciju cijelog prostora pogođenog potresom. Digitalizacija bi omogućila transparentnost jer bi bili javno vidljivi iznosi procesa valorizacije svih oštećenih objekata po blokovima i ne bi se moglo dogoditi da se slični objekti procjene po različitim cijenama i postavljaju različiti uvjeti od strane konzervatora i referenata za iste ili jako slične objekte. Ovo je nužno u cijelom procesu, u protivnom bismo se doveli u situaciju gdje bi novci nestajali velikom brzinom, a kroz konzervatorske uvijete i različito tumačenje referenata bi se radila nepravda među vlasnicima zgrada.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Gledajući odnos uloženog - prireza i dobivenog – primjerice, komunalne i prometne infrastrukture, očigledno je da postoji nesrazmjer jer je prirez u odnosu na dobiveno previsok. Cilj nam je smanjiti prirez, jer ne želimo da stanovnici i poduzetnici iz Zagreba odlaze u okolne gradove i mjesta jer su im tamo prirez, odnosno porezna opterećenja manja. A to ćemo postići odgovornim upravljanjem rashodima Grada i fokusiranjem na stvaranje veće dodatne vrijednosti u lokalnom gospodarstvu.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome? Planirate li očistiti Zagreb od grafita?
- Izražavanje grafitima ima svoje prednosti i nedostatke. Bilo bi laž reći kako ću očistiti grad od grafita, ali bih zato uveo red. Sama zabrana bi samo još više potaknula buntovan stav, stoga bi smo uveli mjesta gdje bi se mladi, i ljudi skloni uličnoj umjetnosti, mogli na svoj način izražavati. Poznati su mnogi gradovi kojima su grafiti turističke atrakcije i u kojima se predstavljaju grafiteri iz svih dijelova svijeta. Jedan od njih je i Lisabon. I Zagreb bi mogao biti uredan grad bez uništenih fasada u staroj jezgri. S druge strane u različitim dijelovima grada mogli bi nastati neki od najboljih grafita na svijetu. Zagreb će pod mojim vodstvom postati ozbiljan konkurent Lisabonu u ovom vidu uličnog i umjetničkog izražavanja, ali na mjestima koja će samo za to biti namijenjena.