Korona i biznis
28. ožujak 2020.

Što je to u tim rolama WC papira da uzrokuje takvu mahnitost, uključujući i fizičke sukobe?

Toaletni papir   

Scena je to dobro poznata iz supermarketa diljem svijeta: Od Hrvatske i Francuske preko Amerike do Australije - redovi praznih polica na kojima je bio toaletni papir. A ispraznila ih je panična kupnja u iščekivanju pandemije koronavirusom. 

Što je točno u tim rolama papira da uzrokuje takvu mahnitost, uključujući i fizičke sukobe?

U osnovi, slažu se stručnjaci, odgovor leži u teoriji igara: Kad bi svatko kupovao samo ono što mu treba, ne bi bilo nestašica. Pa ako netko započne panično kupovati, optimalna je strategija u tomu ga slijediti. No to ne objašnjava zbog čega je najpoželjniji artikl u trgovinama upravo toaletni papir jer nas on ne može poštedjeti zaraze. Nasuprot tomu nije zamijećena mahnita kupnja važnijih potrepština, poput konzervirane hrane. 

- Mislim da je to proizašlo iz dramatičnih prizora na društvenim medijima. Ti su paketi prilično uočljivi, karakteristični su i u mislima ljudi postali su asocijacija za sigurnost - kaže Steven Taylor, autor knjige 'Psihologija pandemije'.

- Ljudi imaju potrebu učiniti nešto kako bi se oni i njihove obitelji osjećali sigurno, jer, što im drugo preostaje osim pranja ruku i samoizolacije - dodaje Taylor, profesor psihijatrije na Sveučilištu British Columbia.

Druga Taylorova teorija ukorijenjena je u našoj evolucijskoj averziji prema stvarima koje nam se gade, a taj osjećaj jača u vrijeme kad nam prijeti zaraza. 

- I to je jedan od razloga što su se ljudi 'uhvatili' wc papira, jer je sredstvo kojim se izbjegava gađenje. 

Nulti rizik

Ekonomisti tomu dodaju i fenomen 'nultog rizika'. 

- Želimo imati stvari pod kontrolom, ali uz malu potrošnju - kaže ekonomist zdravlja Farasat Bokhari s britanskog sveučilišta East Anglia. 

- Zato kupujemo nešto jetfino, što možemo pohraniti, a svakako ćemo u nekom trenutku iskoristiti - rekao je. 

Važnije potrepštine poput konzervirane ili smrznute hrane skuplje su, a onaj tko ih ne voli bacit će ih kad kriza završi. Taylor kaže da je takvo ponašanje uočeno i tijekom prijašnjih pandemija, uključujući španjolsku gripu 1918. kad su građani 'navalili' gomilati zalihe. 

Velika razlika između prijašnjih pandemija i postojeće je u - društvenim mrežama, što ima prednosti i mana. 

- Širenje dramatičnih fotografija i snimaka diljem svijeta pojačava osjećaj prijetnje i straha među ljudima - kaže Taylor i dodaje da istodobno društvene mreže mogu biti sjajne za socijalnu podršku, osobito u samoizolaciji. 

- Hoće li društvo popucati po šavovima ako pandemija potraje? Povijest kaže da neće. Neredi u prijašnjim pandemijama nisu bili relativno česti. Najčešći odgovori na takve prijetnje bili su jedinstvo, solidarnost i pomaganje drugima - zaključuje Taylor.