Korona i biznis
20. ožujak 2020.

Mjere koje krizni stožer u tvrtki mora provesti odmah

Radnici zabrinuto prate situaciju i mjere koje donosi menadžment, ali i državne institucije   

Piše: Božidar Lukša, Texel

Rijetki su poduzetnici s većim unutarnjim rezervama kojima mogu prevladati krizu zbog koronavirusa. Posebno su ugroženi oni manji, koji većinom nemaju unutarnjih rezervi i ne mogu podnijeti pritisak troškova bez ostvarivanja prihoda. Ako im država ne pomogne, sigurno će biti prisiljeni otpuštati radnike. No prije toga valja posegnuti za mjerama kojima se taj najgori scenarij može izbjeći ili barem ublažiti

Poduzetnici i menadžeri kao i epidemiolozi sa zabrinutošću prate situaciju s koronavirusom (COVID-19), donose mjere u­­­ skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ministarstva zdravstva (MZ), rade se krizni planovi, predviđa se novčani tijek u nadolazećem razdoblju, komunicira se s partnerima, pokušava se organizirati posao u novonastaloj kriznoj situaciji i nastoji se redovito funkcionirati u nenormalnom ozračju. Mnogi poduzetnici i menadžeri sudjeluju u raspravama unutar udruženja, formiraju se prijedlozi koji se upućuju Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija putem strukovnih udruga. Prate se vijesti, čekaju mjere državnih institucija koje će im pomoći u prevladavanju problema koji se sve više sagledavaju što je izglednije da će mnoge poslovne aktivnosti u potpunosti zastati na neko vrijeme.

Spriječiti kaos

Državne institucije trude se brzo sagledati sve aspekte koronakrize: zdravstvene, gospodarstvene, socijalne, sigurnosne... Ponajprije su fokusirane na procjenu zdravstvene situacije, funkcioniranje zdravstvenih mjera i predviđanje potrebnih medicinskih kapaciteta, ali se paralelno obavljaju procjene utjecaja korona-krize na bruto nacionalni dohodak, prate se porezni prihodi, razmišlja se o mjerama za pomoć gospodarstvu, organizira se funkcioniranje obrazovnog sustava u novonastaloj situaciji, nadopunjuju se robne rezerve, reorganizira se funkcioniranje sigurnosnih službi koje su također u službi provođenja mjera i prevencije panike i sprječavanje kaosa te se provode mnoge druge mjere koje nisu toliko vidljive.

Zaštititi radna mjesta

Radnici također zabrinuto prate situaciju i mjere koje donosi menadžment, ali i državne institucije. Boje se za svoje zdravlje, zdravlje svojih bližnjih, ali i za visinu primanja i svoja radna mjesta te neizvjesnosti otplate svojih kredita. Još je svježe sjećanje na ekonomsku krizu iz 2008. godine. Svi se brinu zbog mogućeg smanjenja plaća, ali i mogućnosti obustave rada svojih poslodavaca. Naime, svi su svjesni činjenice da će se posljedice koronakrize osjetiti u gospodarstvu.

Situacija je krizna i svi joj trebamo odgovorno pristupiti. Državnim institucijama možemo znatno pomoći aktivnim i odgovornim sudjelovanjem u provođenju proglašenih mjera, odgovaranjem na upite raznih ministarstava koja prikupljaju podatke o pogođenosti i traže sugestije za mjere koje bi pogođenima mogle pomoći. Osim toga, gospodarstvenici bi u ovoj kriznoj situaciji trebali ponajprije provesti vlastite mjere u cilju zaštite zdravlja svojih radnika i klijenata u skladu s preporukama HZJZ-a i MZ-a, ali i pokušati organizirati funkcioniranje svojih sustava uza zaštitu radnih mjesta koliko god je to moguće. Socijalna komponenta u ovom trenutku trebala bi biti ispred ekonomske logike dokle god to ne ugrožava egzistenciju gospodarskih subjekata. Naravno da neki gospodarski subjekti bez državne pomoći neće moći zadržati radna mjesta.

Kredite treba otplaćivati

Gospodarstvenici od državnih institucija imaju velika očekivanja. Očekuju brzu pomoć, ali svi problemi neće se moći riješiti iz državnog proračuna. Neke gospodarske grane već su ozbiljno ugrožene. Privatno zdravstvo, odnosno poduzetnici u tzv. medicinskom turizmu, otkazalo je sve inozemne pacijente, ali i domaće, te već ne ostvaruje nikakve prihode. Hotelijerima i iznajmljivačima otkazuju se rezervacije smještaja te je pad prihoda velik, a to se odnosi i na kampove, privatne iznajmljivače, iznajmljivače brodova i druge vezane uz te djelatnosti kao što su prijevoznici, turističke agencije, vodiči i sl. Ostalim ugostiteljima također je pao promet, ugroženi su svi restorani, kafići, objekti brze prehrane te svima iz turističko-ugostiteljske djelatnosti prijeti i zatvaranje na određeno vrijeme. Ako im rashodi ostanu isti, bez obzira na socijalnu osjetljivost, rijetko koji gospodarski subjekt može podnijeti podmirivanje rashoda bez ostvarivanja prihoda u dugom razdoblju.

Rijetki su poduzetnici s većim unutarnjim rezervama, jer kod nas je oporavak gospodarstva tek započeo. Posebno su pitanje mikropoduzetnici, koji većinom nemaju unutarnjih rezervi te ne mogu podnijeti pritisak troškova bez ostvarivanja prihoda. Ako im država ne pomogne sigurno će biti prisiljeni otpuštati radnike. Na to ih prisiljavaju i odredbe o savjesnom gospodarskom poslovanju. Svjesno urušavanje stabilnosti poslovanja zadržavanjem troškova bez prihoda moglo bi bez izmjene propisa dovesti do pitanja odgovornosti direktora takvih društava za uzrokovanje stečaja.

Odgoda poreza – nedovoljna

Pozivanje na socijalnu komponentu u takvim će situacijama biti uzaludno, jer ako poduzetnik nema financijskih sredstava da isplaćuje plaće i podmiruje troškove njegova je dužnost zaustaviti poslovanje i proglasiti stečaj (odredbe o stečaju). Upitno je i hoće li se poduzetnici htjeti zaduživati da bi plaćali te troškove, jer sve kredite treba prije ili kasnije vratiti, bili oni porezni bili bankarski. Velika većina mikropoduzetnika ostvaruje takvu dobit da sama odgoda plaćanja poreza možda neće biti dovoljna jer bi njima trebale godine da iz dobiti podmire takve porezne kredite ili beskamatne kredite.

Hoće li se oni htjeti zaduživati samo da bi u idućem razdoblju svu dobit usmjeravali na povrate tih kredita jako je upitno, jer većina mikropoduzetnika od te dobiti živi i ona nije milijunska. Neizbježno je da će se utjecaji svega toga osjetiti u svim granama poslovanja, samo je pitanje kojom brzinom. Poremećaji u poslovanju zarazit će poput virusa dobavljače ugroženih subjekata, prateće servisne službe, unajmljivače poslovnih prostora, računovodstva, trgovine... i osjetit će se kod svih ostalih poveća li se nezaposlenost i ponovno snize plaće.

Država na potezu

Zato poduzetnici, ali i građani, sve veće nade polažu u državne mjere za sprječavanje i/ili ublažavanja posljedica. Državne institucije pod velikim su pritiskom. Trebaju štititi stabilnost proračuna i umanjiti udar koji će podnijeti gospodarstvo, što će također utjecati na stabilnost proračuna. Osim toga, trebaju vodi računa i o stabilnosti financijskog sektora. Teško je reći koje mjere država može provesti bez ugrožavanja javnih financija. Na ovakav krizni scenarij nitko nije bio pripremljen, ni poduzetnici, ali ni vlade. Stoga moramo priznati da naša vlada dobro upravlja krizom te se nadamo da će brzo poduzeti mjere kojima bi se pokušao smanjiti udar na gospodarstvo i zadržao socijalni mir.