Tehno
StoryEditor

Hrvatska ima šansu postati fintech hub unutar EU. Evo tko su najznačajniji predstavnici scene

20. Lipanj 2023.
foto Shutterstock

Iako u Hrvatskoj još uvijek nema previše fintech proizvoda, potencijala svakako ima. Potvrdio je to Nikola Škorić, izvršni direktor i osnivač domaće kompanije Electrocoin koja se bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama i procesiranjem kriptouplata.  

‒ Pozitivno ozračje za fintech u Hrvatskoj definitivno postoji te se do sad vrlo uspješno poticao i podupirao njegov razvoj, no danas svakako treba uzeti u obzir globalno usporavanje ekonomije uslijed recesije, a samim tim i usporavanje fintecha. Ipak, ta industrija je daleko od stajanja ‒ rekao je Škorić, dodavši da u Hrvatskoj postoje vrlo dobri odnosi između domaćih fintech kompanija i nadležnih regulatornih tijela.

‒ Savjetnik u Uredu guvernera i fintech koordinator HNB-a, Linardo Martinčević na panelu ‘Regulating FinTechs in Croatia‘ na nedavnoj Money Motion konferenciji istaknuo je kako su hrvatskim fintech tvrtkama ‘sva vrata otvorena‘ za razliku od mnogih drugih država ‒ objasnio je dodavši da iako možda nedostaje stručni kadar, naročito ako se uzmu u obzir brz razvoj i nagle promjene u fintech industriji, zaposlenici naležnih regulatornih tijela spremni su učiti i s domaćim fintech tvrtkama nastaviti krojiti put za ovaj sektor u Hrvatskoj.

‒ Također je važno spomenuti kako se na razini Europske unije sve češće donose novi zakoni koji dodatno reguliraju razne dijelove fintech industrije, a te zakone i Hrvatska kao država članica Europske unije mora provoditi. Ne bi bilo loše kad bi implementacija novih uredbi i regulativa dodatno potaknula nove startupove na inovacije i razvoj novih fintech proizvoda, a tradicionalne financijske institucije na još veći angažman oko fintech industrije. Možda se baš to i dogodi ‒ kazao je direktor Škorić.

image

Nikola Škorić

foto

Prema podacima Poslovne Hrvatske Electrocoin je u 2022. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu 76 milijuna eura te je godinu završio s gubitkom. No osim Electrocoina koje su to sve financijsko-tehnološke kompanije kojima su ‘sva vrata otvorena‘?

Širenje na cijelu Europu

Vodeće ime hrvatskog fintech tržišta sigurno je Aircash koji je u prošloj godini ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 20 milijuna eura i bruto dobit u iznosu od 8,59 milijuna eura.

Kako su poručili iz Aircasha, itekako vide prostor za daljnji razvoj jer ‘biti fintech kompanija u Hrvatskoj automatski znači da, ako ste licencirani i ovlašteni za poslovanje u cijelom europskom prostoru, trebate promatrati hrvatsko tržište kao izvrsnu priliku za širenje poslovanja na cijelu Europu‘.

‒ Također, Hrvatska predstavlja idealno tržište za nove kompanije koje žele započeti svoje poslovanje i u drugoj fazi se širiti na cijelu Europu. Sve to čini hrvatsko fintech tržište izrazito zanimljivim i dinamičnim ‒ smatraju u Aircashu dodajući da su im planovi za budućnost usmjereni upravo na takav razvoj.

‒ Iako smo već prisutni na nekoliko ključnih tržišta poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Rumunjske, Grčke i Španjolske, uskoro se širimo na tržišta Italije i Francuske te se tako ultimativno proširujemo na cijelu Europsku uniju. U skladu s tim, uz već popularne usluge kupnje karata za Jadroliniju i autobuse, e-vinjeta, parkinga, plaćanje računa bez naknada, nadoplate ENC-a, razvijamo nove usluge poput poslovnih računa i svih onih usluga koje olakšavaju svakodnevni život naših korisnika ‒ priopćili su iz Aircasha.

Revuto je još jedan igrač hrvatskog fintech tržišta, a u 2022. je ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 35 tisuća eura te su ostvarili gubitak od gotovo 132 tisuće. Prije svega dva mjeseca ovaj je domaći startup proveo crowdfunding kampanju u trajanju od samo 24 sata u kojoj su ulagači dobili udio u kompaniji i projektima. Zajedno s kampanjom je najavljen i kartični program za bolju kontrolu pretplata.

‒ Spremni smo za novu stepenicu u našem poslovanju, tražimo zainteresirane investitore koji će prepoznati vrijednost našeg projekta i pomoći nam da na tržište izbacimo kartični program. Kroz sve aktivnosti do sad smo ostvarivali značajan rast, osigurali smo sve regulatorne dozvole, integrirali s partnerima i potpuno smo spremni izbaciti naš najznačajniji proizvod na tržište, Revuto debitne kartice. Uz ovu crowdfunding kampanju malim investitorima želimo ponuditi udio u našoj tvrtki kako bi projekt ostao u rukama zajednice koja nas podržava, a naša zajednica rasla s nama ‒ komentirao je CEO i suosnivač Revuta Vedran Vukman u travnju ove godine.

Intenzivan razvoj proizvoda

Da se fintech u posljednjih 35 godina svodio na legacy aplikacije i Excelice tvrdi Matija Nakić iz domaćeg startupa Farseer koja je rekla da jedino što se promijenilo u zadnjih par godina je dodavanje mobilnih aplikacija koje ovise o core legacy sustavima.

Banking, barem kod nas, još uvijek ne radi u stvarnom vremenu. To je nedopustivo za 24/7 globalnu ekonomiju. Cijela domena je zrela za ozbiljnu disrupciju, a tu disrupciju mogu napraviti jedino startupovi ‒ izjavila je Nakić.

Farseer naime pripada takozvanom ‘CFO Tech‘ grani fintecha. Radi se o rješenju za planiranje i izvještavanje financijskih i operativnih pokazatelja se sa svrhom da CFO-i i njihovi timovi uspješnije vode kompaniju i donose informirane odluke u značajno kraćem vremenu.

‒ Naše rješenje je već u produkciji kod 50-ak klijenata. Unatoč tome, intenzivno razvijamo proizvod. Već smo krenuli s izlaskom na strana tržišta. U idućoj godini planiramo ozbiljniji rast i skaliranje operacija ‒ poručila je Nakić.

image

Matija Nakić

foto

Farseer je u 2022. godini ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 170 tisuća eura te su godinu zaključili s gubitkom od 298 tisuća eura. Tvrtka je u posljednjoj seed rundi investicija u veljači prikupila 1,5 milijuna dolara. Farseer su 2020. osnovali Zrinko Dolić, Luka Mijatović, Matej Trbara i Matija Nakić, a u manje od dvije godine od osnivanja pozicionirali su se kao jedan od najznačajnijih konkurenata IBM-u, Oracleu i SAP-u u domeni rješenja za financijsko planiranje i analitiku.

Veliki igrač na hrvatskom tržištu je i tvrtka Elektronički računi koja stoji iza usluge Moj eRačun. Tvrtka je u 2022. godini ostvarila ukupne godišnje prihode u iznosu od 5,42 milijuna i bruto dobit u iznosu od 1,49 milijuna eura, a prošle su jeseni postali i institucija za platni promet.

Naime, Hrvatska narodna banka je u rujnu 2022. izdala rješenje za upit tvrtke Elektronički računi u Registar pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca i to za pružanje dviju temeljnih platnih usluga: usluge iniciranja plaćanja (PIS) i usluge informiranja o računu (AIS).

‒ Kao inovator na tržištu digitalnog poslovanja aktivno smo razvijali tehnologije kojima je cilj omogućiti inovativan pristup financijskim uslugama, a sam financijski sustav učiniti jeftinijim, dostupnijim i učinkovitijim i za pružatelje usluga i za potrošače. Usluga ePlati (PIS i AIS) najveća je revolucija u platnom prometu od uvođenja internetskog bankarstva prije 20 godina i, uz uvođenje eura, svakako najvažniji događaj za poslovne subjekte u Hrvatskoj ‒  istaknuo je Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke kao reakciju na odluku HNB-a.

Potrebna državna fintech strategija

Tvrtka posluje od 2014. godine, a u svom portfelju između ostalih, imaju usluge mojeRačun, mojDMS, mojeArhiv te business intelligence rješenje mojBI. Ulazak na fintech tržište započeli su suradnjom na razvoju PlatiMe, prve hrvatske platforme za otkup nedospjelih eRačuna, a razvojem ePlati usmjerili su se na financijsko-tehnološke inovacije i postali prvi privatni informacijski posrednik u Hrvatskoj koji je institucija za platni promet. 

Na listi tvrtki koje definiraju hrvatsko fintech tržište svakako se mora naći i Fonoa, startup koji ima i hrvatsku i irsku adresu. Tvrtku su osnovali bivši generalni menadžer Ubera Hrvatska Davor Tremac te Filip Štruman i Ivan Ivanković.

Tvrtka je u srpnju prošle godine prikupila je 60 milijuna dolara, a godinu ranije je prikupila je 20,5 milijuna dolara te cilja na globalne tvrtke koje pružaju digitalne usluge, a svrha ove platforme je automatizacija procesa uključenih u upravljanje porezom na promet, PDV-om i porezom na robu i usluge. Platformu koriste tvrtke kao što su Uber, Bolt, Booking i Zoom, a trenutno posluju u 20 zemalja. Financiranjem su do sada prikupili ukupno 85 milijuna dolara, a vrijednost tvrtke je trenutno procijenjena na između 240 i 360 milijuna dolara.

U 2022. godini su ostvarili ukupne godišnje prihode u iznosu od 1,18 milijuna eura i bruto dobit u iznosu od 120 tisuća eura.

Osim navedenih kompanija svakako je važno spomenuti i riječki Bizzaro, zagrebački Oradian, Monri Payments te Corvus Pay, a od ove godine u hrvatskoj posluje i regionalni Leanpay koji prvi nudi uslugu plaćanja na rate u online i fizičkim prodajnim mjestima bazirane na principu ‘kupi sada, plati kasnije‘.

Fintech usluge u Hrvatskoj nude i gotovo sve banke, a ima li na domaćem tržištu mjesta za razvoj novih igrača tek ostaje za vidjeti.

‒ Svakako vrijedi biti optimističan. Imamo odlične uvjete za razvoj fintecha u Hrvatskoj. Nekolicina fintech startupova već se pokazala vrlo uspješnima i vjerujem da će ih kroz godine koje dolaze slijediti mnogi drugi. Industrija bi se uvijek mogla dodatno potaknuti kvalitetno izrađenom državnom fintech strategijom, no nove ideje i inovacije uvijek su dobrodošle. Ipak, dugoročno svakako vjerujem da Hrvatska unutar Europske unije ima veliku šansu postati svojevrsni fintech hub na ovim prostorima koja će aktivno poticati domaće, a uspješno privlačiti strane tvrtke ‒ zaključio je Škorić.

27. travanj 2024 23:52