Biti povezan samo s jednom tehnologijom koja može do neprepoznatljivosti izmijeniti svijet i način na koji i živimo i radimo, za Sama Altmana, osnivača i predsjednika Uprave OpenAI-ja kao da nije dovoljno. Altman je ujedno i predsjednik Upravnog odbora kompanije Oklo, nuklearnog start-upa specijaliziranog za proizvodnju mikroreaktora za nuklearnu fiziju.
A Oklo je najavio kako izlazi na burzu, ne putem IPO-a, nego se spaja sa drugom kompanijom, AltC Acquistion Corp., osnovanom posebno za akvizicije posebne namjene čiji je Altman i suosnivač zajedno sa Michael Kleinom, bivšim izvršnim direktorom Globalnog bankarstva u Citigroupu. Kapital koji Oklo prikupi izlaskom na burzu namijenje je na jačanje opskrbnog lanca i procesa nabave te izgradnju pilot proizvodnog pogona za svoj reaktor koji naziva Aurora. Naime, Oklo pokušava reproducirati proces nuklearne fisiju koji se događa u nuklearnim elektranama, s mnogo manjim reaktorima, a to bi moglo, uspije li, biti prekretnica u proizvodnji velikih količina električne energije. Pogotovo tamo gdje uobičajeni prijenosni sustavi ne dolaze.
AI i čista energija
Altman je zasad svjetskoj javnosti najpoznatiji OpenAI kompaniji koja je razvila ChatGPT chatbot zaokupio je maštu javnosti krajem prošle godine, ali Altman je pomalo i filozof s vizijom budućnosti koja spaja ne jednu tehnologiju, već dvije: umjetnu inteligenciju i čistu energiju.
- Smatram da budućnost može biti radikalno bolja od sadašnjosti, a samo dvije stvari su nam zaista potrebne kako bi to ostvarili - jeftinije izvori energije i snižavanje troškova razvoja umjetne inteligencije. Ako to dobijemo, bit ćemo prilično iznenađeni koliko je drugačija budućnost moguća - rekao je Altman u razgovoru s američkim medijima.
Oklo su 2013. godine osnovali Caroline Cochran, trenutačno glavna operativna direktorica Okla, i Jacob DeWitte, njezin glavni izvršni direktor. Inače, oboje su započeli rad na MIT-u. Altman se uključio 2013. godine. Do sada je tvrtka prikupila oko 50 milijuna dolara, a javna ponuda trebala bi donijeti dodatnih 500 milijuna dolara, za koje Oklo kaže da planira upotrijebiti za izgradnju svog prvog mikroreaktora.
Oklov minireaktor zamišljen je kao mala zgrada, izgledom podsjeća na planinsku kućicu, koja prozvodi električnu energiju na principu nuklearne fizije bez stvaranja nuklearnog otpada, koji bi se, a to je najbolji dio, napajao otpadom iz postojećih nuklearnih elektrana.
Energija za milijarde godina
Oklo je već osigurao dozvolu od američkog Ministarstva energetike za izgradnju svog prvog mikroreaktora u Nacionalnom laboratoriju Idaho, vodećem nacionalnom centru za nuklearna istraživanja, za koji tvrtka očekuje da će biti aktivan do 2026. ili 2027. Ministarstvo se također obvezalo Oklu osigurati rabljeno nuklearno gorivo za napajanje svog mikroreaktora.
Osim u Oklo, Altman je uložio i u nuklearnu energiju Helion, a sam Microsoft je nedavno pristao kupovati energiju od Heliona počevši od 2028. Možda je to dio dogovora jer je Microsoft uložio 13 milijardi dolara u Altmanov OpenAI.
Višestruka ulaganja u nuklearnu energiju vjerojatno su pokušaj da se pokrije potpuna širina najsuvremenijih istraživanja nuklearne energije. Helion istražuje nuklearnu fuziju — spajanje nestabilnih atoma za stvaranje energije — dok Oklo radi na nuklearnoj fiziji koja cijepa atome kako bi se oslobodila energija. Uspiju li u svemu tome, osigurala bi se energija za, kako kažu, milijarde godina koje su pred nama.