Tvrtku Rudan osnovao je u ožujku 1994. Graciano Rudan, koji je i danas njezin stopostotni vlasnik. Smještena u Žminju, nastala je kao manja kompanija koja je pružala razne usluge u hotelijerstvu i ugostiteljstvu povezane s održavanjem ugostiteljske opreme i infrastrukture. Ukratko, Rudan se bavio održavanjem i različitim popravcima. U svim su tim sustavima tijekom godina primijećeni veliki gubici vode i prostor za optimizaciju, odnosno popriličnu uštedu energije.
Tvrtka Rudan u tome je bila pionirka, što dokazuje i podatak da je 2022. ostvarila ukupan godišnji prihod od 22,5 milijuna eura. O tome kako izgleda posao ušteđivanja vode i čime se sve tvrtka danas bavi, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Danijelom Benčićem.
Kako klijentima štedite vodu?
– Godinama smo održavali objekte klijenata i obavljali servis. Tako smo mogli dobro snimiti situaciju, proučiti tehnološke procese i sustave. Naš prvi veliki projekt uštede vode počeo je s brodograditeljskom kompanijom. Ideja je tada bila uštedjeti, ali tako da sami uložimo kapital, znanje, ljudske potencijale i sve potrebno da se smanji i optimira potrošnja vode, da se svede u normalne okvire. Htjeli smo to naplaćivati u sklopu dijeljenja ušteđenoga.
To je itekako mjerljivo jer voda prolazi zatvorenim sustavima, dakle sve se lako može mjeriti kontrolnim i obračunskim vodomjerima, gotovo u litru. Uvijek se zna koja je početna točka, a koja ciljana vrijednost koju želimo postići u dogovoru s klijentom. Obično je to maksimum koji se može izvući, a to ovisi o procesima, odnosno zahtjevnosti infrastrukture sustava te načinu korištenja te vode. U svakom slučaju, cilj je maksimalna ušteda, a onda se ta razlika financijski dijeli prema unaprijed dogovorenim uvjetima.
Kako ste shvatili da postoji tržišna potreba za time?
– Nudimo ono što je u zapadnoj ekonomiji opisano u tzv. ESCO kompanijama, dakle onima koje pružaju energetske usluge. Naplaćujemo korist koja se ostvaruje zahvaljujući našim uslugama. Shvatili smo da je to odlično za klijente jer nema ulaganja u infrastukturu – dobiju gotov proizvod.
Ako ga ne dobiju, ne konzumira se ugovor, ali to kod nas nikada nije bio slučaj. Nakon prvoga projekta u brodogradnji krenuli smo dalje i postigli slične uspjehe kod niza drugih klijenata, nevezano je li riječ o turizmu, proizvodnoj ili uslužnoj industriji. Gdje god ima potrošnje vode u kompleksnim sustavima, možemo pridonijeti svojim uslugama.
S obzirom na to da ste u uštedi vode pioniri, kako ste našli ljude da obavljaju taj posao?
– Nije bilo tima ljudi u Hrvatskoj koji je sve to znao. Mnogo se učilo u hodu, na temelju iskustva i pogrešaka koje su poboljšale kvalitetu usluge. Rekao bih da nikoga u velikim sustavima nije bilo briga za uštedu vode, to se uzimalo zdravo za gotovo. Vidite da nešto može bolje, a sustav koji bi to trebao prvi vidjeti to, jednostavno, ne doživljava tako.
To vas nekako muči i frustrira, kad ne uspijete promijeniti nešto što je jasno, no onda preuzmete inicijativu i rizik. Graciano Rudan jednostavno je vjerovao da se može bolje i pametnije, tako je nastala ta usluga. Počelo se skromno, ali svaki sljedeći projekt nosio je nešto novo i ljudi su rasli i učili zajedno s kompanijom.
Gdje se troši najviše vode?
– Kad govorimo o energetskoj učinkovitosti, najveći su potrošači objekti koji rade gotovo neprestano. Konkretan su primjer bolnice, koje rade 24 sata na dan, 365 dana u godini. Dobar su primjer i druge javne zgrade, primjerice škole. Njihova potrošnja također je toj kategoriji, ali ipak troše manje zbog neradnih vikenda i praznika, zato je potencijal uštede nešto manji.
Tu su i golemi sustavi koji se prostiru na velikim površinama poput kampova ili hotela, čak i tvornica, koji su sami po sebi složeni zbog tehnologije i zamršenosti vodoopskrbnog sustava. Također se nalaze na velikom području i sve je predimenzionirano, zbog čega se povećava mogućnost neželjenih događaja, puknuća, koje nije tako lako otkriti.
Tko se u turizmu koristi vašim uslugama?
– Mogu izdvojiti Valamar, Maistru i Plavu lagunu, ali imamo zaista mnogo klijenata. Imamo odlične referencije i dugogodišnje kvalitetne suradnje s klijentima zbog čijih smo sustava i sami mnogo naučili.
Vidite li porast potražnje za svojim uslugama?
– Jasno je da je osviještenost u tom smislu porasla, pogotovo u posljednjih osam do deset godina. Gotovo je nemoguće pročitati novine, slušati radio ili gledati televiziju bez nekakve vijesti o potrebi za racionalnom potrošnjom energenata, a da ne govorim o posljednje dvije-tri godine, kad je sve to aktualno zbog rata u Ukrajini i svih onih poremećaja koje je to izazvalo na tržištu. Moramo razmišljati o zelenoj tranziciji bez obzira na takve događaje, ali oni su tu tranziciju svakako ubrzali.
Kako se točno štedi voda?
– Razvili smo opremu, odnosno hardver koji služi za prikupljanje podataka koji se prebacuju u naše baze podataka i ondje poslije obrađuje u softveru. Podaci se analiziraju i interpretiraju da bi se mogli donositi pravilni zaključci i odabrati ispravan smjer rješavanja uočenih problema. Tehnološki se razvijamo.
Počeci poslovanja bili su analogni, osnovni, primjenjivali smo najjednostavnije metode rješavanje problema, a onda smo ustvrdili da je racionalnije napraviti rješenje plug and play pa smo napravili i to. Danas imamo nekoliko softvera koji nam znatno olakšavaju poslovanje.
Kako je Rudan rastao tijekom godina i koliko ima zaposlenika?
– Trenutačno smo na 406 zaposlenika, ali u taj broj ulazi i kompletan turizam, također jedna od ključnih grana, odnosno sektora kojima se u tvrtki bavimo, i plod je razvoja te diverzifikacije poslovanja. Stalno smo ulagali u hardver, softver, obuku ljudi, nova zapošljavanja i sve što bismo uprihodili na projektima, reinvestirali bismo u razvoj. To smo radili u energetici, a onda smo se odlučili i diverzificirati, pa je tako pala odluka na turizam. Prije desetak godina donijeli smo tu odluku, a posljednjih sedam intenzivno se bavimo time.
Čime se točno bavite kad je riječ o turizmu?
– U usporedbi s velikim igračima relativno smo mali, ali sve naše investicije jednako su vrijedne. Spomenuo bih ih sve, u svima vidimo velik potencijal. Počeli smo s morskim turizmom, odnosno smještajnim kapacitetima na moru. To su hoteli u Vodicama, na Pagu, a onda smo malo skrenuli sjevernije, na kontinent, i prije dvije godine kupili Terme Jezerčica te tako obogatili svoj portfelj.
Za nas je to bilo nešto novo, ne mogu reći da smo posebno planirali, ali zaljubili smo se u potencijal koji imaju kontinentalni turizam i taj objekt. U Terme Jezerčica u posljednjih deset mjeseci uložili smo otprilike osam milijuna eura, ali planiramo investirati još mnogo jer ima prostora za ulaganje.
Jednom ste rekli da vam je održivost važan cilj u poslovanju. Možete li to objasniti?
– Još 2013. i 2014. znatno smo iskoračili cjelovitim energetskim obnovama u zgradarstvu. Dakle, država je u sklopu svoga resornog ministarstva osmislila program cjelovitih energetskih obnova zgrada javnog sektora zbog direktive Europske unije prema kojoj se svake godine treba obnoviti tri posto od ukupne bruto podne površine zgrada u javnom sektoru.
Osmislila je model, program ‘ESCO model uštede‘. Ideja EU-a bila je aktivirati tržište ESCO partnera koji će prepoznati potencijal, uložiti kapital, znanje i sve potrebno da se uštedi te na temelju toga naplaćivati posao. Korist za javni sektor jest to što nema zaduživanja, novac dolazi od privatnog partnera, uz sufinanciranje.
Kako je tu pripomogla država?
– Država je osmislila model u kojemu opravdava troškove koji pridonose ciljevima, a to su ušteda energije i smanjenje ugljikova otiska. Sufinancirala je do najviše 40 posto opravdanih troškova, a ostatak su sredstva privatnih partnera u sklopu raznih oblika financiranja. Prvi je projekt prošao uspješno i ta ideja da se prema ESCO modelu mogu obnavljati zgrade postala je vidljiva. Ljudi su shvatili da je to ipak moguće jer brigu o tome preuzima netko čiji su zaposlenici specijalizirani upravo za to. Tako su se otvorila vrata za razvoj tog segmenta poslovanja na koji smo iznimno ponosni.