Za deset godina, prema predviđanjima analitičara, među 4400 gradova diljem svijeta najmanje njih 88 bit će pametno. Hrvatski gradovi trebali bi biti među njima, a kako to mogu postići otkriva novo Liderovo izdanje ‘Smart Cities‘.
Mjerodavni u Europskoj uniji zaključili su da 240 od 469 gradova s više od 100.000 stanovnika u njezinih 28 članica već ima barem jednu karakteristiku pametnoga grada. No što uopće znači pametan grad analitičari još nisu definitivno odredili. Jasno je da bi povezanost gradskih funkcija trebala služiti građanima i život u gradu učiniti ugodnim i održivim te da u pozadini svega stoji informacijsko-komunikacijska tehnologija. Izdanje ‘Smart Cities‘ koje izlazi uoči Liderove konferencije ‘Smart Cities 2015. – Pametni gradovi od ideje do realizacije‘ s pomoću eksperata za informacijsko-komunikacijske tehnologije i energiju, konzultanata i stručnjaka iz javne uprave objašnjava kako se približiti tom svetom cilju.
Među ostalim, izdanje ‘Smart Cities‘ nudi inteligentna rješenja u energetici, financijama, graditeljstvu, javnoj upravi, prometu, sigurnosti, tehnologiji… Primjerice, objašnjava se kako financirati napredak te da inteligentna rješenja nisu rezervirana samo za bogate, kakvu potporu daju profesionalci da bismo živjeli u epicentru tehnoloških zbivanja, a i kako se uklanjaju zapreke digitalnoj europskoj ekonomiji. Kako se urbani kvocijent inteligencije može vješto povećati objašnjava se u analizi najpametnijih svjetskih gradova. Naravno, i primjeri hrvatskih gradova pokazuje kako umreženi napredak snove pokušava pretvoriti u stvarnost. Primjerice, predstavljeni su inspirativni modeli razvoja pametnog grada koji dolaze iz Dubrovnika, Knina, Opatije, Šibenika i Zadra.