Način na koji HNB pristupa samom postupku konverzije kredita te način na koji prezentira razlike u izračunima konverzije iznimno je neprofesionalan, površan i istodobno nedovoljno jasan za prosječnog potrošača.
Tako su u utorak poručili iz Udruge Franak reagirajući na nedavno objavljeno HNB-ovo medijsko priopćenje o učincima konverzija.
U Udruzi smatraju kako se argumentacija HNB kreće na razini neumjesnog i ispraznog dociranja kojim se nažalost samo pokušava prikriti nerad u HNB-u. Postupajući na taj način, HNB se bez imalo obzira nastavlja igrati ljudskim sudbinama, ugrožavajući direktno egzistenciju pojedinaca i čitavih obitelji. Tvrde da je pravi problem, koji HNB već duže vremena propušta primijetiti, opetovano kršenje Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane banaka koje provode konverziju kredita. U udruzi smatraju kako su jako dobro procijenili učinak konverzije ali naravno pod uvjetom da banke u potpunosti poštuju Zakon te da regulator bankarskog tržišta (HNB) nadzire provođenje tog zakona. Za HNB kažu kako propušta primijetiti kako korisnicima kredita nije problem mala preplata ili manjak kao takav, već je problem direktno kršenje zakona od strane banaka.
Najčešći oblici kršenja "Zakona o konverziji"
U svom reagiranju Udruga Franak je istaknula neke od najčešćih oblika kršenja „Zakona o konverziji“:
- Lažno prikazivanje i evidentno manipuliranje eurskim kamatama.- Nepriznavanje statusa klijenta i drugih pogodnosti koje je dužnik imao u CHF kreditu, a što su banke obavezne primijeniti po zakonu (članak 19c stavak 2. i članak 19e stavak8.). Radi se o direktnom kršenju zakona i uvećanju povijesnog kretanja EUR kamatne stope u simuliranom otplatnom planu. Ovom manipulacijom i prevarom dužnicima je ukradeno od 1000 do 5000 eura preplate u pojedinim slučajevima. Ovdje se zapravo radi o stjecanju nepripadajuće dobiti u korist banke, bez ikakvih zakonskih osnova.- Lažno utvrđivanje i povećanje početne glavnice od strane banaka kroz manipulacije tečaja. Pojedine banke utvrđuju veću početnu glavnicu u kunama, veću nego je stvarno isplaćena dužniku u kreditu. Na ovaj način su spomenute banke povećale početne glavnice do 5%.- Nezakonito uvjetovanje konverzije jednokratnom isplatom utvrđenog manjka uplata.- Nezakonito izdvajanje dospjele glavnice iz konverzije i uvjetovanje konverzije njenom jednokratnom isplatom.- Derogiranje prava dužnika u aneksima ugovora o konverziji na način da se korisnici kredita prisiljavaju da, pod krinkom konverzije, pristanu na cijeli niz odredaba u Aneksima ugovora koje su evidentno nezakonite i koja im se uskraćuju zakonska prava.
Dovođenje dužnika u nepravedan položaj
Udruga smatra da se HNB pokušava unaprijed opravdati da neće biti u mogućnosti provjeriti sve nepravilnosti u dostavljenim aneksima i izračunima konverzije. Kažu da se prije svega to odnosi na točno utvrđivanje veličina i promjena kamata u pojedinim vrstama EUR kredita. Drže nevjerojatnim da nadzorno tijelo u poslovanju svih banaka, u jednoj uređenoj državi može javno izjaviti da nije u stanju raditi svoj posao.
- HNB ponovno građane prepušta na samovolju banaka i dozvoljava da se dužnike dovodi u bezizlaznu poziciju gdje su dužnici primorani odlučiti u roku 30 dana o prihvatu izračuna konverzije, iako je evidentno da izračuni nisu točni i da su dužnici u osporavanju istih gotovo bespomoćni. HNB najavom da neće stići odraditi nadzor nad provođenjem konverzije preuzima izravnu odgovornost za dovođenje dužnika u ovakvu nezahvalnu poziciju te sve nezakonitosti koje se dogode.
Kažu da su prije dva mjeseca, točnije 25.9.2015. poslali zahtjev HNB-u da utvrdi i dostavi sve izmjene kamatnih stopa u eurskim kreditima od 2001. do danas za sve banke koje su obuhvaćene zakonom o konverziji. U odgovoru je HNB poručio kako tek od 2011. posjeduje podatke o kretanjima kamatnih stopa. Udruga je podnijela žalbu osporavajući ove navode kao neistinite, no sve da je ovo i točno i da HNB uistinu nema podatke banaka o kretanju kamatnih stopa do 2011. godine, kažu u Udruzi, HNB je već tada, prije dva mjeseca, morao započeti s radnjama utvrđivanja svih potrebnih podataka kako bi se konverzija mogla nesmetano provesti.
Nadalje, tvrde iz Udruge, kako su odmah nakon zaprimanja prvih Prijedloga konverzije HNB-u poslali prijave protiv pojedinih banaka gdje su utvrdili kršenja ZID ZPK (NN 102/15). Smatraju da su odradili posao koji sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i Zakonu o potrošačkom kreditiranju mora raditi HNB. Dakle, nakon što je Udruga Franak HNB-u detaljno i dokumentirano dostavila nezakonitosti i nepravilnosti u provođenju konverzije od strane banaka, neprihvatljivo je opravdavanje HNB-a da, oni ne mogu u zakonskom roku niti provjeriti naše prijave protiv banaka.
Kako detaljno i brzo provjeriti nepravilnosti u aneksima i izračunima
Udruga Franak savjetuje HNB-u kako da točno, detaljno i brzo provjeri nepravilnosti u aneksima i izračunima.
1. Konzultirati odredbu čl. 23. Zakona o potrošačkom kreditiranju koja obvezuje banke da nadležnom nadzornom tijelu (HNB) u svom, sjedištu i u ostalim prostorijama u kojima obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima nadležno nadzorno tijelo provodi nadzor omogući pregled sklopljenih ugovora i da njihove preslike te dostavi druge podatke i poslovnu dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje činjeničnog stanja u provođenju nadzora.2. Za svaku banku odrediti stručnjake koji će provjeriti kako su se kamate u euro kreditima uistinu mijenjale.3. Uzeti po jedan primjer za svaku vrstu kredita i za svaku vrstu klijenta za svaku početnu kamatu koja je ikad postojala u konkretnoj banci u svakoj godini. Na temelju provjere kretanja kamate, što se vidi iz realnog otplatnog plana za svakoga odabranog klijenta, utvrditi kako su se kamate uistinu mijenjale.
Na kraju, Udruga poziva HNB, predstavnike banaka i Ministarstvo financija na hitno održavanje zajedničkog sastanka gdje će se utvrditi daljnji koraci oko utvrđivanja mjera nadzora provođenja konverzije. Pozivaju HNB da oformi tim stručnjaka za nadzor koji će po hitnom postupku utvrditi promjene EUR kamatnih stopa za različite kredite i banke, od 2001, godine pa nadalje, a koje će i javno objaviti kako bi dužnicima bile dostupne.