U posljednjem izdanju HUP-ovih kvartalnih izgleda istaknuli su nadolazeći redizajn fiskalnih pravila prije EU izbora 2024. godine kao jedan od ključnih te podcijenjenih europskih domaćih rizika. U slučaju da se ne donesu na vrijeme i razumno, može doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja, osnaživanja recesije, odnosno deflatornih pritisaka.
Također, scenarij u kojem bi pojedine nacionalne vlade morale birati između hitnih ulaganja te bolnog rezanja potrošnje, razbuktao bi političke rizike u barem nekoliko članica Europske unije.
Ključne točke prijedloga fiskalnih pravila Europske komisije iz travnja ove godine uključuju:
- Produženi četverogodišnji okvir fiskalne prilagodbe u korist visokozaduženih članica EU-a uz zadržavanje nominalnih kriterija javnog duga ispod 60 posto BDP-a te proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a
- Članice EU mogu produljiti fiskalnu prilagodbu na razdoblje do tri godine pod uvjetom jačanja reformskih ambicija te investicija u korist održivosti javnog duga te u skladu sa zajedničkim razvojnim ciljevima na razini EU
Komisijin zakonodavni paket u svom fokusu na neto primarnu proračunsku potrošnju mogao bi potencijalno pojednostavniti fiskalna pravila, smanjiti njihovu procikličnost te u konačnici olakšati postizanje usklađenosti. Pritom bi bilo korisno ojačati ulogu nacionalnih fiskalnih odbora u tehničkoj valuaciji fiskalnih planova u korist sveobuhvatnijeg monitoringa provedbe fiskalne prilagodbe. Na taj način, smatraju u HUP-u, omogućava se članicama EU da u ‘dobrim’ vremenima izgrade ‘amortizere’ za krizna vremena. U skladu s time za očekivati je i da financijska tržišta honoriraju smanjenu neizvjesnost kroz relativno manji spread na državne obveznice.
S obzirom na, s jedne strane, povećane izazove za javne financije nakon nedavnih kriza i, s druge strane, potrebu za javnom potrošnjom na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i starenja stanovništva, važno je pojačati pažnju na povećanje kvalitete potrošnje koja podržava rast.
U tom kontekstu, Europska Komisija je nedavno preporučila Hrvatskoj ograničenje rasta neto primarne javne potrošnje na 5,1 posto. Spomenuta stopa je prema projekcijama HUP-a ispod očekivane nominalne stope rasta BDP-a u 2024. godine te osigurava nastavak fiskalne konsolidacije, odnosno pad javnog duga ispod razine od 60 posto BDP-a.