Biznis i politika
StoryEditor

Što nam donosi 2023.? Koji će trendovi, rizici i ljudi imati ključnu ulogu u ovoj godini

02. Siječanj 2023.

Svaka nova godina donosi nove izazove, a posljednjih smo godina naučili da nas uvijek može iznenaditi ono čemu smo se najmanje nadali. Tako se većina ljudi, a i cijeli poslovni svijet prošle godine u ovo vrijeme nadao da napokon dolazi kraj pandemiji i da ćemo se pozdraviti sa svim problemima i nestabilnostima koje je ona dovela sa sobom.

No, situacija se u veljači dodatno zakomplicirala početkom rata u Ukrajini. To je bio potpuno novi izvor niza problema koji su utjecali na tržišta i uznemirili ulagače diljem svijeta.

Zato je Financial Times za početak nove godine izdvojio trendove, rizike i osobe koji bi mogli biti značajni u 2023. i na koje korporativni svijet treba obratiti pažnju ovisno o sektoru. 

Nova era u energetici

Godina u koju smo zakoračili mogla bi predstavljati novu eru u energetici – odnosno biti početak podijeljenog globalnog tržišta. Naime, u posljednja tri desetljeća energija, posebice nafta, uglavnom je slobodno tekla svijetom, no europske i američke sankcije ruskom izvozu okrenule su to tržište naglavačke i podijelile svijet na istok i zapad. Zbog sankcija i loših odnosa potaknutih ratom ruski izvoz energije sada je fokusiran prema Indiji i Kini. Istovremeno energija iz SAD-a usmjerena je na Europu, a isporuke s Bliskog istoka mogle bi zatvoriti praznine u oba smjera. O tome funkcionira li ovakav sustav više će reći cijene energije u sljedećih 12 mjeseci, a potencijalno i u godinama koje dolaze.

Među rizicima koji su rezervirani za 2023., Financial Times podsjeća da i u Europi i u SAD-u vlasti sve intenzivnije rade na regulacijama kako bi ostvarile klimatske ciljeve. Stoga se očekuje da će ove godine vjerojatno biti više sudskih sporova i istovremenih pritiska na pojačanu regulaciju, s izravnim posljedicama na način na koji tvrtke rade poslovne planove, posluju i predstavljaju godišnja izvješća.

Također, posebnu ulogu u sektoru u 2023. bi mogao imati Wael Sawan, koji ovog mjeseca preuzima vodstvo tvrtke Shell, najveće europske energetske kompanije. On će zamijeniti Bena van Beurdena, a iako tvrtka ostvaruje rekordnu dobit, suočava se s velikim pitanjima o svojoj budućnosti pa je Sawan imenovan kako bi proveo strategiju energetske tranzicije koju je razvio njegov prethodnik. No, s obzirom na veličinu i utjecaj Shella, čak i mala promjena u strategiji mogla bi imati značajne implikacije za cijeli sektor. Upravo zato, ostaje za vidjeti hoće li Sawan krenuti u smjeru energije s niskim udjelom ugljika ili ne.

A s obzirom na to da je prošlogodišnja energetska kriza u prvi plan gurnula pitanje energetske sigurnosti, na početku nove godine otvara se i pitanje hoće li kompanije održati svoja klimatska obećanja, kao i hoće li se dogoditi značajniji rezovi u proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva?

Jačanje umjetne inteligencije

Kada je u pitanju tehnološki sektor koji je u vrijeme pandemije doživio značajan skok, vrijedi istaknuti da je umjetna inteligencija napravila korak unaprijed i sve više ulazi u sferu mainstreama. Sustavi koji pišu ili crtaju kao ljudi ili ChatGPT koji je pokazao kako ovaj novi oblik umjetne inteligencije može transformirati način na koji ljudi rade s računalima. S priljevom kapitala u sektor, tvrtke se sve više utrkuju kako bi sustave prilagodile masovnom tržištu. 

Zato se očekuje da će nadolazeća godina donijeti razvoj na mnogim područjima, budući da se AI proširuje na područja kao što je proizvodnja videa i zvuka, a tehnološke tvrtke natječu se u primjeni tehnologije u svakodnevnom radu, komunikaciji i zabavi.

No, kada su u pitanju osobe iz tehnološkog sektora, apsolutni fokus je na Elonu Musku – kojeg je treću godinu zaredom Financial Times naveo kao osobu koju treba držati na oku. Razloga za to ima. Osim stalnih događanja i drama vezanih uz Twitter kojeg je preuzeo u 2022. važnije je hoće li se vratiti onome što radi najbolje – električnim vozilima i svemirskim raketama. A s obzirom na to da se trenutno i dalje čeka hoće li se Musk zaista povući s mjesta izvršnog direktora Twittera te nakon pada cijena dionice Tesle, svi se nadaju da će Musk ponovo fokus staviti na brzorastuće tržište električnih vozila.

Inače, tehnološki sektor će 2022. godinu pamtiti po tome što su ju pogodile promjene u financijskoj klimi i ispuhale balon rastućih dionica. Rizik koji se ovdje dodatno pojavljuje je mogućnost gospodarskog pada u 2023. godini. Već se sada mnoge tehnološke tvrtke bore s otpuštanjem radnika i smanjenjem investicija, a sada postoji opasnost da smanjena potražnja dodatno natjera tvrtke na rezove i potakne tehnološku depresiju.

Regulacije na tržištu privatnog kapitala

Kada je u pitanju tržište privatnog kapitala, visoke kamatne stope gotovo su udvostručile troškove kamata za mnoga poduzeća, a vrijeme sada postaje neprijatelj divova privatnog kapitala koji su do sada imali luksuz da čekaju promjene na tržištima uzrokovane neočekivanim događajima.

Istovremeno, ​Jonathan Kanter, pomoćnik glavnog državnog odvjetnika SAD-a, koji vodi sveobuhvatnu reformu koja daje mnogo više fokusa privatnom kapitalu. Naime, Kanter je zabrinut zbog veličine i utjecaja ove industrije, a za Financial Times je istaknuo da smo svjedoci promjene načina na koji tržišta funkcioniraju. Njegov stroži pristup već je do sad uspio natjerati trgovce da preispitaju spajanja i brojne rukovoditelje da podnesu ostavke na preklapajućim pozicijama u korporacijama zbog čega ga Financial Times njegov pristup stavlja u kategoriju najvećih regulatornih rizika u ovoj godini.

No, osim njega, oči treba usmjeriti na još jednu osobu. Orlando Bravo, milijarder, suosnivač tvrtke Thoma Bravo, istaknuo se svojom sposobnošću prikupljanje kapitala i brzog ulaganja. U otprilike dvije godine njegova je tvrtka prikupila više od 55 milijardi dolara i pristala privatizirati više od desetak javnih softverskih tvrtki. A s obzirom na to da je prošle godine otkupio sedam tvrtki koje kotiraju na burzi, u ovoj će godini morati pokazati da se nije zaletio.

Uredi prazni zbog utjecaja hibridnog rada

Laganu godinu definitivno ne očekuju oni koji se bave komercijalnim nekretninama. Pad je već počeo i očekuje se da će se nastaviti. Dok su se vlasnici ureda, trgovina i skladišta diljem svijeta još pokušavali izboriti s pandemijom, prošle godine su ih dodatno pogodile rastuće kamatne stope. Sada se očekuje da će veći troškovi zaduživanja, inflacija i prijetnja recesije neke iz ovog sektora u 2023. gurnuti na rub, a prvoj polovici godine se očekuju i prisilne prodaje. 

Sandeep Mathrani, koji preuzeo je mjesto šefa WeWorka 2020. godine, obećao je da će tvrtku koja pruža usluge coworkinga dovesti do profitabilnosti nakon što je 2019. njezina vrijednost pala te je propalo njezino uvrštavanje na burzu. Tvrtka za sada i dalje posluje s gubitkom, a Financial Times ga ističe kao osobu na koji treba obratiti pažnju jer će Mathranijev uspjeh da tvrtku dovede do plusa dati naznake o tome kako će se druge kompanije snaći u svijetu rada koji se brzo mijenja.

Također, u 2022. su se nametnuli termini poput ‘zombie offices‘ i slični koji opisuju radne prostore koji ne zadovoljavaju nove zakone o zaštiti okoliša. Na njih sada obraća pažnju sve više kompanija, a ove godine slični termini mogli bi nastaviti rušiti vrijednost ureda. Stoga će najmodavci morati ulagati u svoje prostore kako bi zadovoljili nova pravila i nastavili privlačiti klijente.

A gotovo pa čudom godine bio bi povratak na ‘staro normalno‘ - kada bi se zapravo dogodio. Naime, tijekom cijele pandemije, vlasnici nekretnina nadali su se da će se u nekom trenutku sve vratiti na staro i da će se ljudi vratiti u urede. To danas zvuči gotovo pa nemoguće, a tvrtke imaju sve manje potrebe za uredima. Stope popunjenosti poslovnih prostora u Velikoj Britaniji su upola manje od razine prije pandemije pa tako hibridni rad, izgleda, s pandemijom i bez nje ostaje najveći problem ovom sektoru.

Kriptovalute tonu

Nakon velikog pada tržišta u ljetu 2022., industriju je prije kraja godine dodatno uzdrmao bankrot kripto mjenjačnice FTX. Njezin kolaps potkopao je jedno od svetih načela industrije - da je decentralizacija njezina temeljna značajka i snaga, a i najnoviji podaci ukazuju upravo na suprotno - koncentraciju i centralizaciju. Kripto industrija izgubila je niz istaknutih poduzeća prošle godine, a pitanje decentralizacije vjerojatno će se ponovno postaviti u 2023.

Također, pad Sama Bankman-Frieda znači da kripto ove godine treba novo lice. Cathie Wood, investitorica i osnivačica tvrtke Ark Investmenta, mogla bi postati novo zaštitno lice kripta u 2023. godini nakon što je, unatoč padu, u studenom istaknula da očekuje da će bitcoin do 2030. biti procijenjen na milijun dolara.

No, nakon kolapsa FTX-a, kripto mjenjačnice su pod povećalom i potrošača i regulatora, a na tržištu koje muči stabilnost poslovanja ostaje velika briga.

30. travanj 2024 11:40