Korona i biznis
10. srpanj 2020.

Peter Portheine: Mi smo mali i zato moramo trošiti pametno

SMART CITIES 2020, Peter Portheine    foto Ratko Mavar

Najpametnija četvrt na svijetu Helmond's Brandevoort district razvija se u Nizozemskoj na sedam temeljnih stupova – kružnoj ekonomiji, uključenosti građana, mobilnosti, zdravlju, energiji, digitalizaciji i sigurnosti, rekao je Peter Portheine, direktor nizozemskog Brainport Smart Districta i izvršni direktor Eindhoven International Project Officea, u četvrtak na konferenciji Smart Cities 2020 održanoj na Zagrebačkom velesajmu.

Pokazao je kako suradnjom lokalne zajednice, građana, privatnih kompanija i akademske zajednice četvrt 'niče' i služi kao 'živi laboratorij', odnosno poligon za testiranje novih pametnih rješenja na poljima prijevoza, upravljanja energijom, rasvjetom, obrađivanja podataka, a zatvaranje tijekom pandemije koronavirusa nije bilo kontraproduktivno. – Neke tehnologije godinama su stajale i sad su u samo tri mjeseca razvijene i djeluju na ljudske živote – prokomentirao je Portheine kako se pandemijska kriza pozitivno odrazila na njihov projekt.

Istaknuo je da je Brainport Eindhoven mala regija sa 756.000 stanovnika te da kada ste mali, imate malo novca i morate ga potrošiti pametno, što bi i Hrvatska mogla primijeniti. - Izgradili smo ekosustav oko high tech industrije. Kada smo počeli raditi na projektu Brainport, pokušali smo se okušati u specifičnim područjima. Kad ste mali, morate identificirati gdje možete biti konkurentni i specijalizirati se. Usto valja razvijati dobar sustav istraživanja i obrazovni sustav koji može ponijeti te inovacije - zaključio je. Dodao je kako je Nizozemska usmjerena na izvoz tehnologije i proizvoda te neprestano istražuje kako razviti proizvode koji mogu odgovoriti na globalne potrebe.

- Morate testirati prototipe kada razvijate novu tehnologiju. Ako imate visokoinovativan proizvod, morate upoznati ljude koji će s njom raditi. Ako želimo biti pametni, moram izradili laboratorij u stvarnom životu gdje možemo prilagoditi proizvod prije nego ode na tržište. Sada gradimo četvrt u kojoj će živjeti 4.000 ljudi, koja će imati 120.000 m2 poslovnog prostora, 1.500 stanova, 73,000 solarnih panela...

Zasad na projektu surađuje preko 300 tvrtki, a studenti arhitekture rade prototipe koji će samo testirati živeći u njima. Nova rješenja testiraju se i tako što se u zamjenu za prikupljanje podataka o potrošnji energije, konzumaciji hrane, životnim navikama, stanarima nudi besplatan smještaj. Sigurnost, participacija građana i odgovornost prema podacima i privatnosti građana, kao i stvaranje socijalne infrastrukture važniji su im od tehnologije koju testiraju jer na tome će se temeljiti budući odnosi i budućnost četvrti. 

Više o projektu pametne četvrti možete pročitati ovdje.