U sklopu predstavljanja zagrebačkoga maloga gospodarstva razgovarali smo s predsjednikom Gospodarskog vijeća HGK – Komore Zagreb Vitomirom Klasićem.
Kako je malo gospodarstvo u Zagrebu preživjelo pandemiju?
– Tvrtke su uglavnom preživjele pandemiju više ili manje uspješno. Uslužni sektor, naročito ugostiteljstvo i trgovina, najvećim je dijelom primao poticaje zbog obustavljene djelatnosti (danas potpore za očuvanje radnih mjesta primaju još samo gradski i prigradski prijevoz putnika, ostali kopneni prijevoz putnika te putničke agencije i organizatori putovanja), većini je znatno pao promet, pogotovo tvrtkama koje su sirovinu nabavljale iz inozemstva. S druge strane, IT tvrtke gotovo da nisu osjetile utjecaj pandemije na poslovanje zbog prirode svoga posla, koji se obavlja ponajviše online.
Koliko su male tvrtke spremne za nove izazove – ponajprije poskupljenja energenata?
– Jedan od najvećih problema tvrtkama predstavlja enorman porast cijene struje, pri čemu su im, nekima, troškovi i pet puta veći u odnosu na ranija razdoblja, što naročito pogađa tvrtke koje struju upotrebljavaju u proizvodnim procesima. Prema mojim spoznajama jedan dio proizvodnih tvrtki ozbiljno razmatra gašenje proizvodnje. Računi za plin nekima su narasli i do pet puta, no taj ih porast manje pogađa jer većina tvrtki plin upotrebljava ponajprije za zagrijavanje uredskih prostorija te je trošak tog energenta manji nego onaj za električnu energiju. Tvrtke se nadaju da će država naći neko rješenje da se olakša poslovanje s obzirom na sadašnji, pa i očekivani, možda još veći, porast cijena energenata uzrokovan, prije svega, ratom u Ukrajini, sankcijama Rusiji i nedostatkom zamjenskih izvora opskrbe energentima.
U slučaju nestašice plina, gospodarstvo nije u zaštićenim kategorijama. Imate li preporuku za male tvrtke koje se koriste tim energentom?
– Tvrtke iz metalske branše problem poskupljenja i energenata i sirovina te otežan pristup njima pokušavaju riješiti dogovoranjem zajedničke nabave plina, a možda je to i preporuka za sve MSP-ove. Inače, HGK prati što se poduzima na EU razini vezano uz iduću plinsku sezonu (između ostalog, apelira na ukidanje mrežarina na plin, prema uzoru na Italiju, kako bi se rasteretile domaće tvrtke) te u suradnji sa svojim članicama predlaže i druge mjere nadležnim ministarstvima. Ujedno je zatraženo da se mjerama Vlade obuhvati i struja jer je to glavni energent nekim poduzećima. Isto tako, vaučeri za plin MSP-ovima mogli bi pomoći, možda i za struju, i prema našim spoznajama moglo bi se očekivati da takva mjera ponovno bude uvedena.
Koje su prednosti i nedostaci za pokretanje biznisa u Zagrebu?
- Zagreb je gospodarsko središte Republike Hrvatske, što je prednost i mana za pokretanje biznisa. Prednost je utoliko što su gotovo sve državne institucije relevantne za pokretanje biznisa na jednom mjestu, a mana je što je sve skuplje nego u drugim gradovima.
Treba li Zagreb poticati određene djelatnosti u MSP-u (Npr, Sveta Nedelja favorizira IT, kreativne industrije i R&D), ili prepustiti sve tržištu?
- Nema ništa loše ako grad Zagreb potiče određene djelatnosti i pomaže im subvencijama, dapače, pogotovo danas kad su tvrtke izložene raznim krizama, od korone preko inflacije, poskupljenju energenata, prekidima dobavnih lanaca pa do rata u Ukrajini. Međutim, loše je ako tvrtke zapravo žive, ili bolje rečeno preživljavaju od subvencija, ne ostvaruju dobit Iz realnih prihoda i, u većem dijelu, ne investiraju vlastita sredstva u razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje svojih djelatnosti.