Hrvatska
StoryEditor

Intermodalni prijevoz prioritet je prometne politike

24. Studeni 2014.

- Intermodalni prijevoz, koji intergrira sve vrste prijevoza, prioritet je prometne politike Europske unije ali i uvjet razvoja prometnog sustav Hrvatske, posebno u svijetlu činjenice da EU do 2030. planira 30 posto teretnog cestovnog prometa prebaciti na plovne puteve ili željeznice, rečeno je u ponedjeljak na VIII. forumu Intermodalnog promotivnog centra (IPC) u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Izaslanik hrvatskog predsjednika Boris Cota istaknuo je da se intermodalni prijevoz, koji integrira sve vrste prijevoza - od željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova - nameće kao nužnost, osobito ako se uzme u obzir izniman geografski položaj Hrvatske i njezin ulazak u EU.

"Hrvatska je izgradila modernu cestovnu infrastrukturu, no nažalost stanje u željezničkom prometu i plovnim putevima je nezadovoljavajuće, a prijevozni kapaciteti relativno zastarjeli. Plovni putevi su zapušteni, luke i pristaništa se slabo moderniziraju. Zbog toga su potrebne značajne investicije kako bi se razvio intermodalni prijevoz", kazao je Cota.

Zamjenik ministra gospodarstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić rekao je da je Europska unija u proteklome razdoblju donijela niz propisa kojima nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, a kao najvažnije istaknuo smjernice o razvoju transeuropske prometne mreže koje definiraju devet prioritetnih koridora od kojih su za Hrvatsku najvažniji Mediteranski koridor i Rajna-Dunav koridor.

Napomenuo je da u razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatskoj stoji na raspolaganju 1,8 milijardi eura, od čega 1,3 milijarde eura iz strukturnih i kohezijskih fondova, a ostatak iz posebnog fonda CEF (Connecting Europe Facility).

"Smatram da su za uspješnu integraciju hrvatskog prometnog sustava u globalne prometne tokove potrebni projekti i mjere koji će isticati komparativne geoprometne prednosti Hrvatske, čime bi se Hrvatska pozicionirala kao logistička platforma jugoistočne Europe", kazao je Antešić. Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt "Go rail–Go green", kojem je cilj prijevoz tereta iz luke Rijeka prema Beogradu preusmjeriti ss cestovnog na okolišno prihvatljiviji željeznički promet.

Direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg ocijenila je da je važno da svi hrvatski paneuropski koridori postanu dio europske prometne mreže kako bi Hrvatska mogla u potpunosti koristiti fondove i sredstva EU predviđena za izgradnju i modernizaciju europske transportne mreže, naglasivši značaj prometa za ukupni gospodarski razvoj zemlje.

16. svibanj 2024 21:53