Koliko god zvučalo čudno u uvjetima usporene ekonomske aktivnosti i opće neizvjesnosti, sve su glasnije rasprave ekonomista o mogućnosti inflacije. Na nedavnoj videokonferenciji bivši američki ministar financija Larry Summers izrazio je bojazan da bi američki plan poticaja težak 1,9 bilijuna dolara, koji predsjednik Joe Biden pokušava progurati kroz Kongres, mogao prouzročiti ozbiljniji rast inflacije, a nobelovac Paul Krugman priklonio se većini ekonomista i međunarodnih institucija koji smatraju da inflacija u ovome trenutku nije relevantan problem.
No Summers nije usamljen u svojoj zabrinutosti, iako rezoniranje varira od ekonomista do ekonomista. Jedne je strah potencijalne eksplozije potrošnje kao posljedice dugotrajne zatvorenosti potrošača, drugi se brinu zbog rastućih problema u ponudi (nestašica kontejnera i nekih proizvodnih inputa poput čipova i osnovnih poljoprivrednih proizvoda, pretrpanost velikih luka, oporavljanje cijene nafte itd.), a treći misle kako bi oba ta faktora mogla potaknuti snažan rast inflacije. Kao što se toliko puta dosad pokazalo, kada je riječ o ekonomiji, povijest nije nužno najbolja učiteljica.
To što inflacije nema još od prošle krize unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici i uzlaznom ekonomskom trendu (naravno, do prošle godine), ne znači da je zauvijek nestala. Jednako tako, puzanje ekonomije kroz prošlu godinu, zbog čega je dodatno smanjena mogućnost ozbiljnijeg rasta cijena, ne jamči isti takav trend kad se aktivnost počne oporavljati. Štoviše, s obzirom na vrlo jedinstvenu prirodu onoga što je svijet proživio s pandemijom, vrlo je moguć nagli rast potrošnje nakon 'velikog otvaranja', a takva navala može proizročiti i znatan skok cijena.
Više o tome zašto je ozbiljnija inflacija malo vjerojatna čitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.